Suočen s izrazito polariziranom američkom političkom scenom, prvi američki papa Lav XIV. odlučio se za diskretnu i neizravnu kritiku, istodobno održavajući komunikacijske kanale otvorenima.

Papa rodom iz Chicaga zatekao je duboko podijeljeno društvo u svojoj domovini, gdje se vode žučne rasprave o migracijama i policijskom nasilju, uz sveprisutnu ideološku polarizaciju koja zahvaća čak i crkvene redove.

Lav XIV. od svoga izbora u svibnju jasno se usprotivio pojedinim odlukama Trumpove administracije: osudio je "nehuman" tretman migranata, pozvao na dijalog u Venezueli te je početkom siječnja izrazio žaljenje zbog primjene "diplomacije sile" radi "potvrđivanja vlastite dominacije".

Ipak, zadnjih nekoliko tjedana poglavar Katoličke Crkve daje prednost suzdržanosti: nijednom nije spomenuo moguću američku intervenciju u Iranu, Trumpove pretenzije na Grenland, kao ni napetu situaciju u Minneapolisu.

U svojim tjednim obraćanjima pažljivo zaobilazi te teme i sve rjeđe daje izjave za medije.

Svoju je suzdržanost nakratko prekinuo tek u nedjelju kako bi izrazio "veliku zabrinutost" zbog rasta napetosti između Kube i SAD-a, pozivajući na "izbjegavanje nasilja".

"Lav je vrlo oprezan, svjestan je da je njegov glas univerzalan, a kao Amerikanac on je na neki način prirodni oponent trumpizmu", rekao je za AFP vatikanski izvor koji je želio ostati neimenovan.

"Kada je riječ o SAD-u, krajnje je oprezan: razumije da je američka Crkva također na meti imigracijske službe (ICE) i da su ljudi prestrašeni u hiperpolariziranom kontekstu gdje je Crkva također meta zbog ljudi kojima pomaže, poput migranata ili hispanske zajednice", dodao je izvor.

Biskupi na prvoj crti

No unatoč sve većoj zabrinutosti unutar Svete Stolice zbog postupaka Trumpove administracije, Lav XIV. se radije oslanja na američku katoličku hijerarhiju nego da se pojavi na prvoj crti. 

"Lav smatra da prva reakcija mora doći od biskupa u zemlji", rekao je za AFP Christopher White sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu, autor knjige "Lav XIV.: U srcu konklave i u osvit novog papinstva".

Tako je prošlog tjedna monsinjor Paul Coakley, predsjednik Američke biskupske konferencije, oštro reagirao na "ubojstvo" Renee Goode i Alexa Prettija u Minneapolisu, osudivši "nesposobnost društva da poštuje dostojanstvo svakog ljudskog života".

Isti se mehanizam primjenjuje i na međunarodnoj sceni: u zajedničkoj izjavi trojica istaknutih kardinala – Blase Cupich (Chicago), Robert McElroy (Washington) i Joseph Tobin (Newark) – osudili su američko skretanje prema intervencionizmu. Tekst je to koji je, prema više vatikanskih izvora, dobio diskretno odobrenje Lava XIV.

Državni tajnik Svete Stolice talijanski kardinal Pietro Parolin pokušao je u prosincu u razgovoru s američkim veleposlanikom odvratiti Washington od pokretanja oružane operacije u Venezueli. Neuspjeh tog pokušaja ukazao je na granice vatikanske tihe diplomacije.

Ugled

Iako je Lav XIV. dva tjedna nakon svojeg izbora primio američkog potpredsjednika J. D. Vancea, s Donaldom Trumpom se nije susreo. Dvojica sunarodnjaka djeluju kao potpune suprotnosti, kako u sadržaju – imigracija, uporaba sile, multilateralizam – tako i u formi.

Američki predsjednik pozvao je doduše Vatikan u novoformiran Odbor za mir, no Rim odugovlači s odgovorom uz obrazloženje da još "razmišlja", što je znak sve naglašenijeg opreza.

Lav XIV. želi izbjeći da ga se doživljava pristranim, budući da ga mnogi vide i utjelovljenje moralnih vrijednosti i kao američki glas.

Vatikan općenito želi "spriječiti povjesničare da za pet, deset ili dvadeset godina pišu kako je američka Crkva bila vezana uz trumpizam", objasnio je talijanski povjesničar Massimo Faggioli, profesor na Trinity koledžu u Dublinu i autor knjige "Od Boga do Trumpa: Katolička kriza i američka politika".

"Rizik je dezintegracija ili čak urušavanje ugleda i povijesne uloge američke Crkve, jer je ona dosad, tijekom posljednja dva stoljeća, aktivno sudjelovala u demokratskim procesima Sjedinjenih Država."

Nema volje za produženje Novog START-a, nuklearnog sporazuma Rusije i SAD-a

Posljednji važeći ugovor na svijetu koji ograničava raspoređivanje nuklearnog oružja prestat će vrijediti u četvrtak, osim ako se u zadnji čas ne nešto promijeni.

Novi START, posljednji nuklearni sporazum između Washingtona i Moskve koji datira još iz Hladnog rata, uskoro istječe, a s njim i ograničenja za dvije vodeće nuklearne sile.

Do isteka dolazi u ozračju u kojem predsjednik Donald Trump nastoji ispuniti svoj zavjet "Amerike na prvom mjestu", zbog čega poništava međunarodne sporazume koji ograničavaju Sjedinjene Američke Države. No čini se da je u slučaju Novog START-a problem više inercija nego ideologija.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u rujnu je predložio jednogodišnje produljenje Novog START-a.

Trump je ukrcavajući se u helikopter odgovorio na novinarsko pitanje da mu produljenje "zvuči kao dobra ideja", ali otad nije bilo mnogo govora o toj temi.

Putinov saveznik Dmitrij Medvedev, koji je kao tadašnji ruski predsjednik potpisao Novi START s kolegom Barackom Obamom 2010. godine, u nedavnom je intervjuu za list Komersant rekao da Rusija nije dobila nikakvu "značajniju reakciju" na Novi START, ali da ipak daje vremena Trumpu.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je pod uvjetom anonimnosti da bi Trump želio provesti "ograničenja nuklearnog oružja i uključiti Kinu u pregovore o kontroli naoružanja".

Način na koji će se to učiniti, rekao je dužnosnik, Trump "će razjasniti u vlastitom vremenskom okviru".

Daryl Kimball, ravnatelj Udruge za kontrolu naoružanja koja podržava smanjenje nuklearnih rizika, rekao je da Trumpova druga vlada, koja je marginalizirala karijerne diplomate i povjerila donošenje odluka svega nekolicini ljudi, ne funkcionira na uobičajen način koji bi omogućio složene pregovore.

Čini se da Trump "ima ispravan instinkt po ovom pitanju, ali do sada nije uspio provesti neku koherentnu strategiju", rekao je Kimball.

Jon Wolfsthal, voditelj odjela globalnog rizika u Federaciji američkih znanstvenika, rekao je da bi Trump i Putin mogli podići slušalicu i odmah se na političkoj razini dogovoriti o produljenju Novog START-a.

“Radi se o vrlo lakom zadatku koji je Trumpova vlada trebala ostvariti još prije nekoliko mjeseci“, rekao je.

Wolfsthal je među stručnjacima uključenima u “Odbrojavanje do sudnjeg dana“, što simbolizira vrijeme koliko je čovječanstvo blizu uništenja. Nedavno je sat pomaknut malo bliže ponoći, dijelom zbog isteka Novog START-a.

“Puka formalnost”?

Trump se u listopadu zauzeo da Sjedinjene Države nastave s nuklearnim testiranjem, prvi put u više od 30 godina, iako nije jasno hoće li to i provesti.

Rusija je 2023. već obustavila ključni element Novog START-a koji dopušta inspekcije, jer su se odnosi s vladom američkog predsjednika Joea Bidena naglo pogoršali zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Aleksandar Hramčihin, ruski vojni analitičar, rekao je da su dvije sile već naznačile da će postupati onako kako žele.

“Jasno je da je sporazum došao do svog kraja“, rekao je. “On je samo formalnost, a i ona će nestati.”

Vasilij Kašin, ravnatelj Centra za europske i međunarodne studije u Moskvi, rekao je da će Rusija pratiti hoće li Sjedinjene Države povećati svoj nuklearni arsenal i, ako to učini, odlučiti o protumjerama. 

“Alli ako Amerikanci ne poduzmu nikakve drastične mjere, poput postavljanja bojevih glava, Rusija će najvjerojatnije jednostavno čekati, promatrati i šutjeti“, rekao je.

Kineski faktor

Tzv. Novi START ograničavao je Rusiju i Sjedinjene Države na maksimalno 1550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava, što je smanjenje od gotovo 30 posto u odnosu na prethodno ograničenje postavljeno 2002. godine.

Također ograničava lansere i teške bombardere na 800 za obje zemlje, iako je broj i dalje dovoljan da uništi Zemlju.

Tijekom svog prvog mandata, također pred istek Novog START-a, Trump je inzistirao da se u novi sporazum uključi i Kinu, čiji arsenal raste brzo, premda znatno sporije od dviju glavnih nuklearnih sila. Američki pregovarač čak je provokativno postavio praznu stolicu s kineskom zastavom.

Biden je po preuzimanju dužnosti 2021. brzo pristao produžiti Novi START za pet godina, do 2026.

Unatoč svom stavu o Novom START-u, Trump je s entuzijazmom ponovno pokrenuo diplomaciju s Rusijom koju je Biden prekinuo zbog rata, pozivajući Putina na samit u kolovozu na Aljasci i bezuspješno pokušavajući posredovati u dogovoru u Ukrajini.

Francuska i Velika Britanija, saveznici SAD-a također su uspostavile nuklearne arsenale u manjem opsegu, dok Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, ali nisu dio međunarodnih sporazuma.