Europska unija i Indija zaključile su u utorak u New Delhiju sporazum o slobodnoj trgovini, kojim se stvara najveća zona slobodne trgovine na svijetu.

“EU i Indija danas stvaraju povijest, produbljujući partnerstvo između najvećih svjetskih demokracija. Stvorili smo zonu slobodne trgovine od dvije milijarde ljudi, a obje strane će ekonomski profitirati”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Dogovoreni nacrt sporazuma sada treba proći pravnu reviziju i treba se prevesti na sve službene jezike EU-a. Nakon toga Komisija će Vijeću podnijeti svoj prijedlog za potpisivanje i sklapanje sporazuma. Nakon što Vijeće usvoji sporazum, EU i Indija mogu ga potpisati. Da bi sporazum stupio na snagu nakon potpisivanja trebat će suglasnost Europskog parlamenta i odluka Vijeća.

Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je "potpisan veliki sporazum između Europske unije i Indije“. "Ljudi diljem svijeta ovo nazivaju majkom svih dogovora. Ovaj sporazum donijet će velike prilike za 1,4 milijarde ljudi u Indiji i milijune ljudi u Europi“, rekao je.

EU i Indija su drugo i četvrto gospodarstvo u svijetu. Trgovinska razmjena između dviju strana do sada je iznosila preko 180 milijardi eura godišnje, a očekuje se da će ovaj sporazum udvostručiti izvoz robe iz EU u Indiju do 2032. godine ukidanjem ili smanjenjem carina na 96,6 posto izvoza robe iz EU-a u Indiju. Sveukupno, smanjenje carina donijet će uštede od oko četiri milijarde eura godišnje na carinama na europske proizvode, navodi Komisija.

Potpisani sporazum je najveći koji je Indija dosad dogovorila s nekim trgovinskim partnerom. Sporazum bi trebao osigurati europskim tvrtkama privilegiran pristup najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu s 1,45 milijardi ljudi i najbrže rastućim velikim gospodarstvom, s godišnjim BDP-om od 3,4 bilijuna eura.

Sporazum predviđa smanjenje carina za europske proizvode koje nijedan od indijskih trgovinskih partnera nije dobio. Tako će se carine na automobile postupno smanjivati sa 110 posto na samo 10 posto, dok će se za automobilske dijelove u potpunosti ukinuti nakon pet do deset godina. Carine koje se kreću do 44 posto na strojeve, 22 posto na kemikalije i 11 posto na farmaceutske proizvode također će biti uglavnom ukinute.

Sporazum također predviđa ukidanje ili smanjenje visokih carina na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, otvarajući ogromno tržište europskim poljoprivrednicima. Sadašnja carinska stopa na te proizvode u prosjeku je 36 posto.

Primjerice, indijske carine na vina smanjit će se sa 150 posto na 75 posto, po stupanju sporazuma na snagu, a kasnije bi mogle pasti na 20 posto. Carine na maslinovo ulje postupno će se smanjivati s 45 posto i za pet godina doći na nulu.

Europske burze porasle, u fokusu sporazum EU-Indija

Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica porasle, a u fokusu ulagača su poslovni rezultati kompanija i sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Indije.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,25 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,27 posto, na 10.176 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,28 posto, na 25.005 bodova, a pariški CAC 0,14 posto, na 8.140 bodova.

Osim kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, u fokusu ulagača je i sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Indije, kojim se stvara najveća zona slobodne trgovine u svijetu.

EU i Indija su drugo i četvrto gospodarstvo u svijetu, a trgovinska razmjena između dviju strana dosad je iznosila više od 180 milijardi eura godišnje.

Očekuje se da će ovaj sporazum udvostručiti izvoz robe iz EU u Indiju do 2032. godine ukidanjem ili smanjenjem carina na 96,6 posto izvoza robe iz EU-a u Indiju.

Azijske burze prate rast Wall Streeta

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,8 posto.

Pritom su cijene dionica u Indiji, Šangaju, Australiji, Japanu, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 2,7 posto.

Na samom početku današnjeg trgovanja cijene dionica u Južnoj Koreji bile su u minusu jer je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio povećanje carina na uvoz iz te zemlje s 15 na 25 posto jer tamošnji zakonodavci još nisu potvrdili trgovinski sporazum između te dvije zemlje.

Zbog toga su najviše pale cijene dionica južnokorejskih proizvođača automobila. No, kasnije je Kospi indeks porastao više od 2 posto, zahvaljujući skoku cijena dionica tehnoloških kompanija.

Tako azijske burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,64 posto, S&P 500 0,50, a Nasdaq 0,43 posto.

Među najvećim dobitnicama bile su jučer dionice tehnoloških divova Applea, Microsofta i Meta Platformsa, a te će kompanije idućih dana objaviti svoje kvartalne poslovne rezultate.

Analitičari kažu da će to biti svojevrsni test za tehnološki sektor zbog bojazni da je taj sektor precijenjen, nakon što su cijene dionica godinama snažno rasle zbog euforije u vezi razvoja umjetne inteligencije (AI).

Osim toga, pitanje je, kažu analitičari, koliko će se od golemih ulaganja u AI razvoj isplatiti.

„Vidimo da su komunikacijski i tehnološki sektor danas dobro prošli uoči objave rezultata niza velikih kompanija. Očekuje se rast zarada kompanija, kao i rast gospodarstva, pa su ulagači oprezno optimistični u vezi ove sezone objave kvartalnih rezultata”, kaže Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Northlight Asset Management.

Dosad je poslovna izvješća objavilo 60-ak kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, a gotovo 80 posto njih zabilježilo je veću zaradu nego što se očekivalo.