“Bunjevački” jezik u Srbiji može, hrvatski - ne
U bačkom selu Tavankutu otvoren je vrtić s odgojem na srpskom i takozvanom bunjevačkom jeziku, a istodobno se novoizgrađenom objektu za odgoj na hrvatskom, završenom prije gotovo godinu dana, uskraćuje suglasnost za početak rada, prenose u utorak mediji na hrvatskom u Vojvodini.
Vrtić za odgoj na srpskom i jeziku zajednice Bunjevaca, koji niječu hrvatsku pripadnost, otvorio je tehnički direktor Predškolske ustanove “Naša radost” Veljko Vojnić. Govoreći o problemu otvaranja vrtića s odgojem na hrvatskom, u objektu koji je izgrađen novcem Vlade i sponzora iz Hrvatske, Vojnić govori o više razloga. “Prvi je razlog nedostatak odgojitelja koji ispunjavaju zakonske uvjete za rad na hrvatskom jeziku”, naveo je Vojnić, dodajući da nikada nije dostavljena upotrebna dozvola za taj objekt.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i saborska zastupnica Jasna Vojnić ocijenila je takve postupke i istupe nekorektnim, te drži da se njima onemogućava odgoj na hrvatskom jeziku. “Kada se za jedan jezik tvrdi da ‘nema kadra’, a za drugi se isti problem bez poteškoća rješava, tada više ne govorimo o formalnim razlozima, nego o političkoj volji”, navela je ona. Prema njezinim riječima takvo postupanje “nije samo nekorektno nego razotkriva svjesnu zloupotrebu argumenta o ‘nedostatku kadra’ koji postoji, ali je bio raspoređivan drugdje, ostajao bez ugovora ili mu nije omogućeno raditi na hrvatskom jeziku”. Posebno je zabrinjavajuće kada se takvim odlukama usmjeravaju upisi djece i dugoročno pokušava oblikovati identitet zajednice, dodala je. “Hrvatska zajednica ne traži privilegije, već ravnopravnost i jasno uređene uvjete koji neće dovoditi u pitanje pravo djece na obrazovanje na vlastitom jeziku”, poručuje Vojnić.