Američki predsjednik Donald Trump u petak je povukao poziv koji je ranije uputio Kanadi, pozvavši je da se pridruži Odboru za mir, inicijativi čiji je cilj okončavanje sukoba u diljem svijeta.

Trump se predomislio nakon što je kanadski premijer Mark Carney na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu održao govor u kojem je otvoreno osudio velike sile koje ekonomske integracije upotrebljavaju kao oružje, a carine kao instrument moći.

"Ovim pismom Odbor za mir povlači poziv upućen vama, koji se odnosi na priključivanje Kanade onome što će biti najprestižniji dosad okupljen Odbor čelnika", napisao je Trump u objavi na platformi Truth Social upućenoj Carneyju.

Ni Carneyjev ured ni Bijela kuća nisu odmah odgovorili na Reutersov upit za komentarom.

Prošli tjedan ured kanadskog premijera objavio je da je Carney pozvan na sudjelovanje u odboru te da namjerava prihvatiti poziv.

Carneyjev govor, u kojem je pozvao nacije da prihvate kraj svjetskog poretka temeljenog na pravilima, slušatelji su pozdravili ovacijama.

Kanada, koja je nedavno potpisala trgovinski dogovor s Kinom, može svijetu pokazati kako "srednje sile" mogu zajedno djelovati kako bi izbjegle štetu koju im nanosi američka hegemonija, dodao je premijer.

Trump je odvratio da Kanada "živi zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama", a slušateljima u Davosu rekao je da bi Carney trebao biti zahvalan na dosadašnjoj američkoj velikodušnosti.

"Sjeti se toga, Mark, sljedeći put kad budeš davao izjave", dodao je, izravno se obrativši Carneyju. Povlačenje poziva upućenog Kanadi uslijedilo je nekoliko sati nakon što je Trump službeno osnovao odbor, čija je izvorna svrha bila postizanje primirja u Gazi.

Stalni članovi moraju uplatiti po milijardu dolara kako bi pomogli u financiranju rada odbora, rekao je Trump.

"Jednom kad u potpunosti formiramo ovaj odbor, moći ćemo raditi što god poželimo", rekao je Trump u Švicarskoj u četvrtak, dodavši da će odbor "to raditi u suradnji s Ujedinjenim narodima".

Osnivanje odbora odobreno je rezolucijom Sigurnosnog vijeća Ujedinjenih Naroda u okviru Trumpovog mirovnog plana za Gazu, a glasnogovornik UN‑a Rolando Gomez rekao je u četvrtak da će UN‑ov odnos s Odborom za mir biti ograničen samo na taj kontekst.

Članstvo u odboru imaju, između ostalih, Argentina, Bahrein, Maroko, Pakistan i Turska. Drugi američki saveznici, poput Velike Britanije, Francuske i Italije, signalizirali su da se zasad neće pridružiti inicijativi.

Kaže da SAD pomno prati događanja u Iranu, 'armada' na putu 'za svaki slučaj'

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak da Sjedinjene Američke Države imaju 'armadu' koja je krenula prema Iranu, dodavši da se nada da je neće morati upotrijebiti i upozorivši ponovno Teheran da ne vrši nasilje nad prosvjednicima i ne obnavlja nuklearni program.

Neimenovani američki dužnosnici rekli su za Reuters da će na Bliski istok u nadolazećim danima pristići nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača vođenih projektila.

Jedan dužnosnik rekao je da SAD razmatra i uspostavljanje dodatnih sustava zračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti neophodno za obranu od eventualnih iranskih napada na američke baze u regiji.

Pojačana vojna prisutnost daje Trumpu nove mogućnosti kako za obranu američkih baza u regiji u uvjetima rasplamsalih napetosti, tako i za poduzimanje dodatnih vojnih akcija protiv Teherana, nakon bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja prošle godine u lipnju.

"Puno naših brodova plovi u tom smjeru, za svaki slučaj... Volio bih da se ništa ne dogodi, ali vrlo ih pozorno pratimo", rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One na povratku u SAD nakon susreta sa svjetskim čelnicima u Davosu.

U drugom je trenutku predsjednik rekao: "Imamo armadu... koja ide u tom smjeru, a možda je nećemo morati upotrijebiti", citira Reuters.

Bojni brodovi krenuli su iz azijsko-pacifičke regije prošli tjedan, kad su se rasplamsale tenzije između Irana i SAD‑a nakon što se Teheran oštro obrušio na prosvjednike koji su proteklih mjeseci prosvjedovali.

Trump je više puta prijetio da će intervenirati zbog ubijanja prosvjednika, no prosvjedi su prestali prošli tjedan. Američki predsjednik zatim je ublažio retoriku, tvrdeći da je Iran obustavio pogubljenja zatvorenika.

Tu je tvrdnju ponovio i u četvrtak, istaknuvši da je Teheran nakon njegovih prijetnji otkazao gotovo 840 pogubljenja.

"Rekao sam: 'Ako objesite te ljude, doživjet ćete udar kakav dosad niste doživjeli. Ono što smo napravili vašem iranskom nuklearnom (programu) izgledat će kao prava sitnica", kazao je Trump novinarima.

"Sat vremena prije nego što se ta grozota trebala dogoditi, otkazali su (pogubljenja)", rekao je američki predsjednik, nazvavši taj potez "dobrim znakom".

Američka vojska u prošlosti je periodično slala vojne snage na Bliski istok u trenutcima povišenih tenzija, napominje Reuters.

Trump je rekao da će SAD djelovati ako Teheran ponovno pokrene svoj nuklearni program nakon što su američke snage u lipnju prošle godine bombardiranjem uništile iranske nuklearne pogone.

"Ako pokušaju obnoviti (nuklearni program), morat će ići na drugo područje. I tamo ćemo ih bombardirati, jednako lako", rekao je u četvrtak.

Iran mora izvijestiti nadzorno tijelo UN-a, Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA), o tome što se dogodilo pogonima koje je bombardirao SAD i nuklearnom materijalu za koji se smatra da se tamo nalazi. Među ostalim, to obuhvaća procijenjenih 440,9 kilograma uranija obogaćenog do čistoće od 60 posto. Ta bi količina, u slučaju dodatnog obogaćivanja, mogla biti dovoljna za 10 nuklearnih bombi, prema referentnim vrijednostima IAEA‑e.

Agencija nije potvrdila iranske zalihe visoko obogaćenog uranija već najmanje sedam mjeseci. Prema smjernicama nadzornog tijela, to bi se trebalo obavljati na mjesečnoj razini.

Širenje iranskih prosvjeda

Zasad nije poznato mogu li se prosvjedi ponovno proširiti Iranom. Prosvjedi su počeli 28. prosinca kao skromne demonstracije u Teheranu zbog ekonomskih problema i brzo su se raširili diljem zemlje.

Prema podacima američke skupne za ljudska prava HRANA, zasad je potvrđeno da je 4.519 osoba smrtno stradalo u nemirima, od čega je njih 4.251 sudjelovala u prosvjedima, dok je još 9.049 smrtnih slučajeva pod istragom.

Neimenovani iranski dužnosnik rekao je za Reuters da je potvrđena smrt preko pet tisuća osoba, uključujući 500 pripadnika sigurnosnih snaga.

Na pitanje koliko je prosvjednika ubijeno, Trump je odgovorio: "Nitko ne zna.... Mislim, puno je to, bez obzira na sve", prenosi Reuters.

Rusija dogovorila daljnje korake s američkim izaslanicima, ključan problem teritorija

Rusija je objavila da će održati sigurnosne pregovore sa SAD-om i Ukrajinom u Abu Dhabiju u petak, upozorivši nakon kasnonoćnog sastanka predsjednika Vladimira Putina s američkim izaslanicima da trajni mir neće biti moguć ako se ne riješe teritorijalna pitanja.

Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov novinarima je rekao da je sastanak, koji je započeo nešto prije ponoći i trajao gotovo četiri sata, bio koristan i iznimno iskren.

Kazao je da će ruski admiral Igor Kostjukov voditi rusku delegaciju na sastanku u Abu Dhabiju te da će izaslanik za gospodarsku suradnju Kiril Dmitrijev održati odvojeni sastanak o ekonomskim pitanjima sa Steveom Witkoffom, izaslanikom predsjednika Donalda Trumpa.

Na sastanku ipak nije postignut velik iskorak.

"Najvažnije je što je tijekom ovog sastanka između našeg predsjednika i Amerikanaca ponovno utvrđeno da bez rješavanja teritorijalnog pitanja prema formuli dogovorenoj u Anchorageu nema nade u ostvarivanje dugoročnog sporazuma", rekao je Ušakov, referirajući se na prošlogodišnji samit Trumpa i Putina na Aljasci.

Putin je naglasio da Rusiju "iskreno zanima" diplomatsko rješenje, rekao je Ušakov.

"Dok se to ne postigne, Rusija će nastaviti kontinuirano ulagati napore u ostvarivanje ciljeva specijalne vojne operacije. To se osobito odnosi na bojišnicu, gdje ruske vojne snage imaju stratešku prednost", istaknuo je savjetnik.

Dvije strane dotakle su se i Trumpovih prijedloga za Grenland te Odbora za mir, rekao je Ušakov, dodavši da je Rusija spremna Trumpovom odboru priložiti milijardu dolara zamrznute ruske imovine u SAD‑u.

Putinov savjetnik kazao je i da su američki predstavnici s ruskom stranom podijelili svoje dojmove o sastanku američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim čelnikom Vladimirom Zelenskijem u Davosu, na kojem su sudjelovali i Witkoff i Kushner.

S ruske strane na sastanku su sudjelovali Putin, Ušakov i Dmitrijev.

Na američkoj strani bili su Witkoff, Jared Kushner te Josh Gruenbaum, kojeg je predsjednik Donald Trump nedavno imenovao višim savjetnikom Odbora za mir.