Bez odlučnog zaokreta u investicijskoj politici i snažnije mobilizacije privatnog sektora Europa riskira ulazak u još jedno desetljeće sekularne stagnacije obilježene slabim rastom BDP-a od samo jedan posto, niskom produktivnošću i postupnim gubitkom globalne relevantnosti. No, ako uspije premostiti rastući jaz u ulaganjima, inovacijama i tehnološkom razvoju u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu, ima realnu priliku udvostručiti stopu rasta BDP-a, navodi se u opsežnom izvješću o konkurentnosti Europe pod nazivom “Transformacija Europe: hrabri potezi za uzdizanje kontinenta”, koje je u Davosu predstavio McKinsey and Company.

Manjak ulaganja

Prema McKinseyju, ključni problem leži u kroničnom nedostatku ulaganja. Europa bi u sljedećih pet godina trebala osigurati oko 1,2 bilijuna (tisuća milijardi) eura dodatnih godišnjih investicija kako bi nadoknadila zaostatak u konkurentnosti – čak 50 posto više od iznosa procijenjenog u izvješću Maria Draghija objavljenom prije samo nekoliko mjeseci, što jasno pokazuje koliko se brzo jaz produbljuje.

Direktor McKinsey & Co. Adriatic Tomislav Brezinščak ističe da Europa ima sve ključne preduvjete za snažniji rast, ali ih mora početi koristiti ambicioznije i brže.

“Privatni kapital vraća se u Europu, a globalni investitori sve jasnije signaliziraju dugoročno povjerenje u europski potencijal. To potvrđuje da izazov više nije dostupnost kapitala, već sposobnost da se on usmjeri prema produktivnim ulaganjima, inovacijama i skaliranju snažnih kompanija. Naše istraživanje pokazuje da Europa može značajno ubrzati rast ako se odluči na poticanje većih korporativnih ulaganja i stvaranje okruženja u kojem uspješne tvrtke mogu rasti bez nepotrebnih regulatornih opterećenja”, kaže Brezinščak dodavši da je ključ u tzv. istaknutim tvrtkama koje povlače odlučne i hrabre poteze i koje mogu bitno oblikovati putanju rasta nekog gospodarstva. U Sjedinjenim Državama više od dvije trećine ukupnog rasta produktivnosti između 2011. i 2019. godine generirale su samo 44 takve tvrtke, a u Njemačkoj njih tek 13.

Posebno zabrinjava podatak da su američke kompanije u posljednjih pet godina uložile oko dva bilijuna eura više u digitalne tehnologije od svojih europskih konkurenata, dok godišnji investicijski manjak Europe iznosi oko 580 milijardi eura u korporativnim ulaganjima te dodatnih 300 milijardi eura kada je riječ o startupima i scaleupima. I u usporedbi s Kinom Europa kaska, navode u McKinseyu. Kina danas u tradicionalne proizvodne industrije ulaže u omjeru tri prema jedan u odnosu na Europu, dok europske kompanije u prosjeku ulažu oko 40 posto manje u kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj nego njihovi američki konkurenti, što dugoročno ograničava potencijal rasta.

Za razliku od svojih konkurenata SAD-a i Kine, Europska unija mnogo ulaže u zelenu tranziciju, dekarbonizaciju i ostale napore da od Europe napravi klimatski neutralan kontinent, a zasad je riječ o ulaganjima, odnosno troškovima koji još ne rezultiraju profitom. Brezinščak napominje da ulaganja u zelenu agendu mogu biti snažan doprinos konkurentnosti EU-a, ali samo ako se promatraju kao industrijska i produktivnostna strategija, a ne kao trošak politike klimatske tranzicije.

“Zeleno” i oružje

Osim u zelenu agendu, EU se zbog geopolitičke situacije odlučila i na znatna ulaganja u naoružavanje i poticanje industrija vezanih za obranu kroz 800 milijiardi eura težak SAFE fond, a u McKinseyu procjenjuju da bi rast proizvodnje radi pokrivanja dodatne obrambene opreme mogao podržati do približno 1,2 milijuna novih radnih mjesta u Europi.

“Za gospodarski rast, ključni su dual-use spilloveri (pozitivni učinci koji proizlaze iz istraživanja tehnologija koje imaju civilne i vojne primjene, nap. a.) i sposobnost da se obrambena ulaganja vežu za europski inovacijski ekosustav. McKinseyjeva istraživanja pokazuju da se u Europi već događa pomak - ulaganja u europske obrambene tech start-upove porasla su za više od 500 posto u razdoblju između 2021. i 2024. godine u odnosu na prethodne tri godine, što sugerira da obrana postaje sve relevantniji motor tehnološkog poduzetništva Europe”, navodi Brezinščak.

Ipak, autori istraživanja ističu kako već postoje ohrabrujući signali. Planirana strana izravna ulaganja u Europu porasla su za približno 40 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije, dok privatni kapital ubrzano povećava izloženost europskom tržištu, s oko 300 milijardi eura ulaganja u prvih devet mjeseci 2025. godine. Veliki globalni investitori već jasno signaliziraju povjerenje u europski potencijal: američki investicijski fond specijaliziran za preuzimanja KKR (koji je 2017. preko United Groupa kupio Novu TV, nap. a.) tijekom 2024. godine u Europu je plasirao oko 20 milijardi dolara, Blackstone najavljuje ulaganja do 500 milijardi dolara u sljedećem desetljeću, dok Apollo planira investirati do 100 milijardi dolara samo u Njemačkoj. U McKinseyu stoga zaključuju da presudna uloga u sljedećoj fazi europskog razvoja pripada privatnom sektoru.