Predstavnici zemalja članica Europske unije će se sastati u nedjelju na posebnoj sjednici nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio sankcijama zbog Grenlanda, javlja njemačka agencija dpa.

Cipar, koji je na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a, kasno u subotu je objavio da je kao odgovor na najnovije najave Sjedinjenih Američkih Država sazvan izvanredan sastanak na razini veleposlanika u nedjelju poslijepodne.

Trump je rekao da će SAD uvesti dodatne 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače zbog spora o Grenlandu.

U više navrata je rekao da želi posjedovati Grenland kako bi mogao zajamčiti sigurnost u Arktiku s obzirom na prijetnju koju prema njemu predstavljaju Kina i Rusija.

Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social rekao da će se carine odnositi na sav američki uvoz iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske te će narasti na 25 posto od lipnja ako se ne postigne sporazum kojim bi SAD kupio Grenland.

Uglavnom autonoman Grenland je dio teritorija Danske, članice NATO-a.

Grenland je rekao da ne želi postati dijelom SAD-a, a članice NATO-a da SAD-u ne treba kontrola nad otokom kako bi štitio Arktik.

Nije poznato hoće li se na sastanku u nedjelju raspravljati o mogućim protumjerama.

EU ima instrument kojim se može braniti od trgovinskog pritiska, odnosno u situacijama kada treća zemlja pokuša koristiti trgovinske mjere kako bi blok ili neku njegovu članicu prisilila da donese određenu odluku.

Instrument dozvoljava uvođenje protucarina i mnogih drugih mjera, no predviđen je za situacije u kojima su iscrpljene sve druge mogućnosti.

Zemlje kojima je Trump zaprijetio carinama su ovog tjedna najavile raspoređivanje vojnog osoblja za izviđačku misiju na Grenlandu u sklopu danske vježbe "Arctic Endurance", organizirane sa saveznicima NATO-a.

Vođa demokrata u Senatu želi blokirati Trumpove carine za europske saveznike

Chuck Schumer, vođa demokrata u američkom Senatu, kazao je kasno u subotu da će blokirati uvođenje carina kojima je predsjednik Donald Trump zaprijetio europskim saveznicima zbog spora o Grenlandu.

"Nepromišljene carine Donalda Trumpa su već povisile cijene i naškodile našem gospodarstvu, a sada samo pogoršava stvari", kazao je Schumer u priopćenju objavljenom u subotu.

"Nevjerojatno je da želi povećati glupost uvođenjem carinama našim najbližim saveznicima zbog svoje donkihotovske misije da preuzme Grenland", rekao je.

"Demokrati u Senatu će predstaviti zakon kojim će se blokirati te carine prije nego što nanesu dodatnu štetu američkom gospodarstvu i našim saveznicima u Europi".

Trump je ranije najavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače zbog spora o Grenlandu.

Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social rekao da će se carine odnositi na svu robu uvezenu u SAD iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. Kazao je da će ih povisiti na 25 posto od 1. lipnja ako se ne postigne dogovor kojim će SAD kupiti Grenland.

Trumpova prijetnja carinama je naišla na protivljenje i drugdje u američkom Kongresu.

Dvoje supredsjedatelja senatske Promatračke skupine za NATO, demokratkinja Jeanne Shaheen i republikanac Thom Tillis, upozorili su da bi od takve retorike koristi mogli imati protivnici poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga "koji žele vidjeti podijeljen NATO".

"U vrijeme kada su mnogi Amerikanci već zabrinuti zbog troškova života, ove carine bi povećale cijene i za obitelji i za poduzeća", kazali su u zajedničkom priopćenju, pozivajući administraciju da "isključi prijetnje i uključi diplomaciju".

Američki predsjednik je u više navrata rekao da Washington želi preuzeti kontrolu nad Grenlandom, čemu se europski partneri u NATO-u strogo protive.

Grenland je uglavnom autonoman te je dio teritorija Danske, članice NATO-a.

Laura von Daniels: Cilj Trumpove prijetnje carinama jest podijeliti Europu

Američki predsjednik Donald Trump koristi svoju prijetnju carinama protiv osam europskih saveznica NATO-a kako bi podijelio Europu, prema riječima više istraživačice Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP).

"Trump to čini jer može i jer je Grenland za njega važan 'trofej'", rekla je Laura von Daniels za dpa.

Ciljajući pojedine europske zemlje carinama, Trump nastoji "primijeniti maksimalan pritisak i podijeliti Europljane, koji su do sada bili čvrsto ujedinjeni u krizi na Grenlandu", rekla je.

Proteklih tjedana više puta se nagađalo da bi Vrhovni sud SAD-a uskoro mogao presuditi o hitnim carinama i potencijalno ograničiti Trumpove jednostrane akcije, primijetila je von Daniels.

Ovlast za uspostavu carina leži na američkom Kongresu, ali Trumpova administracija zaobišla je zakonodavce pozivajući se na nacionalni zakon o izvanrednim situacijama iz 1977. poznat kao Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA).

Prema zakonu, predsjednik može izdavati uredbe u kriznim situacijama bez uključivanja parlamenta.

To bi djelomično moglo objasniti tajming Trumpove iznenadne odluke o carinama, rekla je von Daniels.

Drugi mogući razlog, dodala je von Daniels, je proračunata demonstracija moći uoči Trumpova planiranog putovanja na Svjetski ekonomski forum u Davosu, koji bi trebao početi u ponedjeljak.

"Trump se oslanja na zastrašivanje i ponižavanje vlastitih saveznika, prije svega Danske i Grenlanda", rekla je.

Sa sigurnosne i ekonomske perspektive, nema razumljivih razloga za taj potez, prema riječima stručnjakinje.

Umjesto toga, Trump možda nastoji potkopati jedinstveni stav "koalicije voljnih" koja brani interese Grenlanda i poštivanje međunarodnog prava.

Trump je u subotu najavio da će SAD uvesti dodatne 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače zbog spora o Grenlandu.

U više navrata je rekao da želi posjedovati Grenland kako bi mogao zajamčiti sigurnost u Arktiku s obzirom na prijetnju koju prema njemu predstavljaju Kina i Rusija.

Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social rekao da će se carine odnositi na sav američki uvoz iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske te će narasti na 25 posto od lipnja ako se ne postigne sporazum kojim bi SAD kupio Grenland.

Slovenska vlada u subotu je na virtualnoj sjednici odlučila poslati dva časnika slovenske vojske na Grenland "u cilju  podrške regionalnoj sigurnosti", no nju Trump nije obuhvatio svojom objavom.

Uglavnom autonoman Grenland je dio teritorija Danske, članice NATO-a.

Grenland je rekao da ne želi postati dijelom SAD-a, a članice NATO-a da SAD-u ne treba kontrola nad otokom kako bi štitio Arktik.

Vlada za jedinstven europski stav protiv nametanja Trumpovih carina zbog Grenlanda

Vlada je u nedjelju pozvala na „jedinstven i koordiniran europski stav“ oko američkog  "nametanja" carina državama koje su podržale Dansku u pogledu američkog svojatanja Grenlanda, otoka za koji vlada naglašava da je „dio Danske“.

„Stav hrvatske vlade je jasan: saveznici u okviru NATO-a trebaju međusobno poštovati načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta, a Grenland je dio Danske“, započinje vlada svoje priopćenje u nedjelju. 

Vlada je izrazila solidarnost s Danskom i narodom Grenlanda te neslaganje s „nametanjem bilo kakvih dodatnih carina koje bi mogle narušiti uravnoteženost trgovinskih odnosa EU-a sa SAD-om i oslabiti transatlantsko partnerstvo u vrijeme brojnih globalnih izazova“.

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je najavio carine za osam zemalja koje su odlučile stacionirati vojnike na Grenlandu, autonomnom danskom teritoriju kojeg američki republikanac svojata. Osim Danske, riječ je o Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Finskoj. Svoja dva časnika šalje i Slovenija, no domovina prve dame SAD-a zasad nije obuhvaćena Trumpovim sankcijama. 

Vlada se u tom kontekstu zalaže za „jedinstven i koordinirani europski stav“ ako se Trumpove najave ostvare, o čemu će biti riječi na sastanku veleposlanika EU-a u Bruxellesu u nedjelju te sastanku ministra vanjskih poslova u ponedjeljak. 

„U pogledu zabrinutosti SAD-a vezane uz sigurnost na području Arktika, uključujući Grenland, vjerujemo da se dijalogom može pronaći rješenje koje će SAD-u jamčiti sigurnost, a Danskoj puno poštovanje i zaštitu njezina teritorijalnog integriteta, uz uvažavanje činjenice da je i Grenland dio sigurnosnog sustava NATO-a“, zaključuje vlada svoje priopćenje. 

Trump je za tim autonomnim teritorijem pod kontrolom Danske ponovno počeo posezati početkom godine, tvrdeći da je otok zbog svojeg strateškog položaja i velikih zaliha minerala ključan za američku sigurnost. Nije isključio upotrebu sile za njegovo zauzimanje koje je, tvrdi republikanac, potrebno i kako to ne bi učinile Rusija ili Kina.