Imaš cigaretu? Daj i meni jednu, treba mi nakon svega ovoga, prve su riječi koje je grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt uputila svome danskom kolegi i ministru vanjskih poslova Larsu Lokke Rasmussenu istoga trenutka kada su iz Bijele kuće u Washingtonu izišli na ulicu. Fotografije dvoje visokih diplomata kako nervozno otpuhuju dimove gledajući u prazno rekle su više od bilo kakvih službenih izjava o tome kako je prošao sastanak o budućnosti Grenlanda koji su imali s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom. Lideri danske i grenlandske diplomacije u Washington su došli s namjerom da omekšaju američke stavove o preuzimanju Grenlanda, no misija je doživjela neuspjeh.

Jačanje vojne prisutnosti

- Nismo uspjeli promijeniti njihovo mišljenje. Sada postoji fundamentalno neslaganje između nas i Amerikanaca. Sastanak je bio iskren i konstruktivan, ali njihovi stavovi, kao i inzistiranje Trumpa na “osvajanju” Grenlanda potpuno su neprihvatljivi. Jasno smo im rekli da to nije u interesu Danske - ustvrdio je nešto kasnije ministar vanjskih poslova Rasmussen na konferenciji za novinare, pri čemu je objasnio kako je načelno dogovoreno osnivanje radne grupe na visokoj razini koja bi vodila razgovore o budućnosti ovog otoka.

Koliko je sastanak bio “žestok”, a američka strana tvrda, govori i podatak kako su razgovori trajali pedesetak minuta. Kada se uzme u obzir koliko je potrebno za formalnosti, međusobna predstavljanja, pozdrave, nuđenje kavom i pozdrave na rastanku, jasno je kako se o Grenlandu razgovaralo, možda, tridesetak minuta. I jasno je da američki potpredsjednik i tajnik očito nisu željeli ni raspravljati o željama i interesima Danske i stanovnika Grenlanda.

Rasmussen i Motzfeldt nadaju se kako će, unatoč svemu, kroz radnu grupu američkoj strani objasniti koje “crvene linije” SAD ne smije prijeći, te kako su i Danska i Grenland apsolutno otvoreni da SAD pojača svoje vojno prisustvo na otoku. U ovome trenutku na Grenlandu je stacionirano nešto manje od 200 američkih vojnika, dok ih je prije desetak godina bilo više od 10 tisuća. Pentagon ih je sam povukao s Grenlanda, ni Danska ni Grenland nisu imali ništa protiv njihova prisustva. Kao što nemaju ništa protiv da se broj američkih vojnika ponovo poveća na prijašnju, ako ne i veću razinu. No otok ostaje danskim teritorijem.

- Postoje elementi istine u Trumpovu viđenju i tvrdnji kako sigurnost treba biti povećana kako bi se suzbili ruski i kineski interesi na Arktiku. No predsjednikove tvrdnje kako su u tom području već primijećeni ruski i kineski brodovi apsolutno nisu istinite - rekao je Rasmussen.

Gotovo istovremeno dok su se danski ministar vanjskih poslova i njegova kolegica s Grenlanda obraćali novinarima, oglasio se i američki predsjednik Donald Trump učvrščujući svoju dobro poznatu poziciju kako SAD mora posjedovati Grenland jer to predstavlja pitanje nacionalne sigurnosti. Kako je ustvrdio, sama Danska ne može napraviti ništa ako Grenland napadnu Rusija ili Kina, dok SAD može učiniti puno. Pri tome nije spominjao kako je Kraljevina Danska, uključujući i Grenland, punopravna članica NATO-a, pa je sigurnost otoka u potpunosti pokrivena kolektivnim sigurnosnim jamstvima i člankom 5 NATO sporazuma.

AFP

Stižu europske snage

U diplomatskim krugovima se procjenjuje kako će SAD uskoro izaći s ponudom kupnje Grenlanda od Danske, a da bi sa eventualnom opcijom vojne invazije krenuli tek ako Kopenhagen i Nuuk odbiju ponudu. Prema dobro obaviještenim izvorima, SAD bi ova kupovina mogla koštati oko 700 milijardi dolara, što je iznos do kojega su došli planeri bliski Trumpovoj administraciji. No problem leži u činjenici kako Grenland jednostavno nije za prodaju.

- Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a, ne želi biti pod upravom SAD-a, i ne želi biti dijelom SAD-a. Biramo Grenland kakvim ga znamo danas, kao dio Kraljevine Danske, ustvrdila je grenlandska ministrica vanjskih poslova Motzfeldt tijekom boravka u Washingtonu.

Grenland je s globalnim zatopljavanjem i topljenjem leda te otvaranjem novih pomorskih puteva dodatno dobio na strateškoj važnosti. Vrijednost mu je porasla jer je topljenjem leda eksploatacija rudnih bogatstava na ovom, 2,16 milijuna četvornih kilometara velikom otoku, postala lakša i isplativija. No sigurnost Grenlanda i sada je jamčena NATO sporazumom, a prilično je jasno kako je glavni cilj Bijele kuće teritorijalno proširenje SAD-a jer Trump želi ostati u povijesti zapisan kao čovjek koji je proširio državu. Hoće li biti spreman za to pogaziti sva savezništva s europskim zemljama i uništiti NATO, vidjet će se u sljedećih nekoliko mjeseci.

No činjenica je da na Grenland pristižu britanske, njemačke, norveške i francuske postrojbe. Najavljeno je da će rasporediti vojno osoblje na otok za izviđačku misiju koja je, prema izvoru iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, dio danske vježbe “Arctic Endurance”.