A sit-in in Piazza della Repubblica in Rome was organized by the Italy-Iran Association in solidarity with the Iranian people's protests against the Ayatollah regime. (Photo by Matteo Nardone/ipa-agency.net/IPA/Sipa USA) Photo: IPA/SIPA USA
MATTEO NARDONEIPA/SIPA USA
15.1.2026., 7:39
Pokušaj zastrašivanja prosvjednika

Nova metoda iranske vlasti: brza suđenja i smaknuća uhićenih

Samo lani je više od 1500 osoba smaknuto vješanjem, no postupak bude dugotrajan, procesi traju i godinama

Iran počinje s novom metodom pritiska na prosvjednike - brzim suđenjima i neodgodivim egzekucijama, a prvi je prosvjednik koji je tako kažnjen 26-godišnji Erfan Soltani, koji je uhićen na prosvjedima prošloga četvrtka. U međuvremenu već je prošao i suđenje po kratkom postupku, a dosuđena smrtmna kazna vješanjem trebala je biti izvršena u srijedu ujutro. Je li Solani doista pogubljen zasad još nije potpuno jasno jer je Iran, koji tradicionalno kazne izvršava u zoru, pod informativnom blokadom, a iranska novinska agencija nije objavila je li kazna izvršena ili ne.

Nepoznat broj mrtvih

Ovako brza suđenja i pogubljenja nisu inače uobičajena u Iranu, koji baš i ne štedi na smrtnim kaznama. Samo tijekom prošle godine više od 1500 osoba smaknuto je vješanjem, no postupak inače bude relativno dugotrajan, procesi traju i po nekoliko godina. Ovoga puta Solani je očito smaknut po kratkom postupku kako bi se poslala poruka javnosti i zastrašili prosvjednici, a iranski režim najavljuje kako priprema nove brzohodne sudske procese za prosvjednike.

Masovni prosvjedi koji su izbili prije više od dva tjedna, prvenstveno zbog galopirajuće inflacije i golemog obrezvjeđivanja rijala, čime su Iranci dovedeni na rub egzistencije, ozbiljno su uzdrmali ajatolaha Khamneija i vladajući režim. No vjerjojatno ne i dovoljno da režim, koji Iranom upravlja još od islamske revolucije iz 1979., napokon i padne. Naravno, islamistički režim u Teheranu skinuo je rukavice i počeo se žestoko obračunavati s prosvjednicima, za koje tvrde kako djeluju po nalogu SAD-a i Izraela. U cijeloj zemlji isključen je internet, prekinute su međunarodne telefonske linije, a na ulice su, osim policije, izvedene i postrojbe Revolucionarne garde i Basija. Broj mrtvih nije poznat, no procjene govore o nekoliko stotina do nekoliko tisuća stradalih diljem zemlje.

Već nekoliko dana američka administracija poziva Iran da prestane ubijati prosvjednike, a najavili su i kako će poduzeti oštre korake ako Teheran nastavi brza suđenja i smaknuća.

- Ako doista budu vješali ljude, vidjet će neke stvari... Poduzet ćemo vrlo jake poteze ako to budu učinili - ustvrdio je američki predsjednik Trump pozivajući se na situaciju od prije desetak dana kada je SAD intervenirao u Venezueli, oteo tamošnjeg predsjednika Madura i de facto preuzeo kontzrolu nad državom.

Venezuela "neponovljiva"

No, postoji razlika. Iran nije Venezuela. Prije svega, model intervencije kakav je izveden u Venezueli, model pri kojemu specijalne postrojbe upadaju u glavni grad i otimaju ili eliminiraju vrhovnog vođu, ovdje jednostavno nije izvediv. Dok je Maduro očito bio "prodan", jer ni vojska ni policija nije reagirala tijekom dvosatnog upada specijalaca u Caracas, dok protuzračna obrana uopće nije reagirala, u Teheranu tako nešto ne bi bilo moguće. Prije svega, faktor iznenađenja ne može postojati jer Teheran je tisućama kilometara od iranske zapadne ili istočne granice, što su mogući smjerovi upada, a helikopterima je za desant ta udaljenost prevelika. Drugo, Khamnei, ali i sve ostale važnije osobe okružene su apsolutno lojalnim i dobro obučenim pripadnicima IRG-a. Uostalom, SAD je već jednom pokušao sličnu akciju u Iranu. Delte su 1979. pokušale osloboditi pedesetak američkih talaca iz veleposlanstva SAD-a u Teheranu, a epilog je bila potpuna katastrofa, sudar nekoliko američkih helikoptera u pustinji južno od Teherana i smrt nekoliko komandosa. 

Napad SAD-a izazvao bi širi sukob

SAD može reagirati zračnim i raketnim udarima na Teheran, no pitanje je što bi se time postiglo. Iran je pokazao kako je spreman za raketni rat, a ne treba sumnjati da bi odgovorio, baš kao što je i najavio, raketnim udarima po američkim vojnim bazama u regiji. Kako se baze nalaze u Saudijskoj Arabiji, Iraku, Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nema sumnje da bi američki napad izazvao širi sukob. Ujedno, vjerojatno bi bio zatvoren i Hormoški tjesnac, odnosno bio bi zatvoren transport nafte brodovima s Bliskog istoka. Ulozi su veliki, a što će se doista događati sljedećih dana ostaje vidjeti.