Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je u ponedjeljak da je zemlja spremna za rat, nakon novih prijetnji Donalda Trumpa da će vojno intervenirati ako režim nastavi gušiti prosvjede u kojima su, kako se strahuje, izgubile život stotine ljudi.

Suočene s velikim prosvjedima koji se posljednjih dana održavaju u Teheranu i drugim gradovima, vlasti su u ponedjeljak pozvale na protudemonstracije u znak podrške Islamskoj Republici, koja se suočava s jednim od svojih najvećih testova otkako je proglašena 1979. godine.

Norveška nevladina organizacija Iran Human Rights (IHR) izjavila je u nedjelju da je potvrdila smrt najmanje 192 prosvjednika od početka prosvjeda 28. prosinca, ali je upozorila da bi broj poginulih mogao biti i puno veći, osuđujući "masakr" i "veliki zločin protiv iranskog naroda".

"Neprovjerena izvješća ukazuju na to da je ubijeno najmanje nekoliko stotina, a moguće i više od 2000 osoba prema nekim izvorima", naglasila je nevladina organizacija, spominjući također više od 2600 uhićenja.

Unatoč ograničenju interneta od 8. siječnja, slike s ulica Teherana i drugih iranskih gradova uključujući Mašhad na istoku, koje su se vjerojatno probile putem satelita, pokazuju velike demonstracije posljednjih večeri.

U videu koji je potvrdio AFP, deseci tijela zamotanih u crne vreće mogu se vidjeti ispred mrtvačnice u glavnom gradu, gdje, kako se čini, Iranci traže svoje voljene koji su nestali.

U Teheranu novinar AFP-a opisuje gotovo potpunu paralizu svakodnevnog života.

Ovaj pokret, u početku povezan s troškovima života i hiperinflacijom, sada otvoreno izaziva aktualnu vladu. Zemlja je to oslabljena 12-dnevnim ratom s Izraelom u lipnju 2025., ali i udarcima nanesenim regionalnim saveznicima, kao i sankcijama vezanim uz njezin nuklearni program, koje je UN ponovno uveo u rujnu.

"Moguće snažno djelovanje"

Nakon ponovljenih prijetnji američkom vojnom intervencijom kao odgovor na represiju, američki predsjednik u nedjelju je izjavio da iranski čelnici žele "pregovarati" i da se sastanak "priprema", ali nije isključio vojnu opciju.

"Možda ćemo morati djelovati prije sastanka", izjavio je, dodajući da američka vojska razmatra "vrlo snažno djelovanje".

"Islamska Republika Iran ne traži rat, ali je za rat potpuno spremna", odgovorio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u ponedjeljak tijekom konferencije stranih veleposlanika u Teheranu koja je emitirana na državnoj televiziji.

"I mi smo spremni za pregovore, ali ti pregovori moraju biti pošteni, s jednakim pravima i utemeljeni na međusobnom poštovanju", dodao je.

U nedjelju navečer vlada je proglasila trodnevnu nacionalnu žalost za "mučenike otpora", misleći posebno na ubijene pripadnike sigurnosnih snaga. Dok vlasti kažu da razumiju ekonomske zahtjeve prosvjednika, sve više osuđuju "izgrednike" koje su, kako tvrde, uputile strane sile, prvenstveno Sjedinjene Države i Izrael.

Predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je stanovništvo da u ponedjeljak sudjeluje u "maršu otpora" diljem zemlje kako bi osudili nasilje za koje tvrdi da ga čine "urbani teroristički kriminalci".

Državna televizija emitirala je snimke zapaljenih zgrada, uključujući džamiju, kao i pogrebne povorke za pripadnike sigurnosnih snaga.

Kina pozvala SAD da se ne miješa u unutarnja iranska pitanja

Kina je na izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o mogućoj intervenciji zbog masovnih prosvjeda u Iranu odgovorila pozivom na nemiješanje.

Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Mao Ning izjavila je u ponedjeljak u Pekingu da se Kina protivi miješanju u unutarnje poslove drugih država i odbacuje upotrebu sile ili prijetnju silom u međunarodnim odnosima.

Peking se nada da će vlada i narod Irana biti u stanju prevladati trenutačne poteškoće i održati nacionalnu stabilnost, rekla je.

Istodobno je glasnogovornica odgovarajući na pitanja novinara naglasila da Kina pomno prati situaciju. Zasad nema izvješća o ozlijeđenim ili poginulim kineskim građanima, rekla je.

Kina i Iran već godinama održavaju blisko gospodarsko i strateško partnerstvo, koje karakteriziraju uglavnom trgovinski i energetski odnosi, uključujući izvoz iranske nafte u Kinu.