Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro trebao bi se pojaviti na američkom sudu u ponedjeljak nakon što su ga američke snage zarobile tijekom vikenda, a američki predsjednik Donald Trump ostavio je otvorenom mogućnost još jednog napada ako SAD ne postignu dogovor s privremenom čelnicom zemlje.

Trump je u nedjelju novinarima rekao da bi mogao narediti još jedan napad ako Venezuela ne surađuje s američkim naporima da otvori svoju naftnu industriju i zaustavi trgovinu drogom.

Također je zaprijetio vojnom akcijom u Kolumbiji i Meksiku te rekao da kubanski komunistički režim "izgleda kao da je spreman pasti" sam.

Trumpove izjave uslijedile su uoči Madurova planiranog pojavljivanja u ponedjeljak pred saveznim sucem u New Yorku.

Maduro je pritvoren tijekom vojnog napada u subotu u Caracasu koji je izazvao međunarodnu zabrinutost i gurnuo Venezuelu u neizvjesnost.

Dužnosnici Trumpove administracije prikazali su njegovo privođenje kao provedbu zakona kako bi ga se pozvalo na odgovornost za kaznene optužbe podignute 2020. godine, koje ga terete za zavjeru u narko-terorizmu.

No sam Trump rekao je da su u pozadini bili i drugi razlozi, navodeći da je napad djelomično potaknut priljevom venezuelskih migranata u Sjedinjene Države i odlukom te zemlje da nacionalizira američke naftne interese.

"Vraćamo ono što su ukrali", rekao je u zrakoplovu Air Force One dok se u nedjelju vraćao u Washington iz Floride. "Mi smo glavni. Naftne tvrtke vratit će se u Venezuelu i obnoviti naftnu industriju zemlje," rekao je Trump. "Potrošit će milijarde dolara i vadit će naftu iz zemlje", rekao je.

U međuvremenu, Madurova vlada ostaje na vlasti u Caracasu.

Delcy Rodriguez (L)

AFP

Potpredsjednica Delcy Rodriguez, koja je preuzela dužnost privremene čelnice, rekla je da Maduro ostaje predsjednik i osporila je Trumpovu tvrdnju da je spremna surađivati ​​sa Sjedinjenim Državama.

Rodriguez, koja je ujedno i ministrica za naftu, dugo je smatrana najpragmatičnijim članom Madurova užeg kruga.

Maduro (63) se suočava s optužbama koje ga terete za pružanje podrške velikim skupinama za trgovinu drogom, poput kartela Sinaloa i bande Tren de Aragua.

Tužitelji kažu da je upravljao rutama trgovine kokainom, koristio vojsku za zaštitu pošiljki, skrivao nasilne skupine za trgovinu drogom i koristio predsjedničke objekte za prijevoz droge.

Optužbe, prvi put podnesene 2020., ažurirane su u subotu kako bi uključile njegovu suprugu Ciliju Flores, koja se tereti da je naređivala otmice i ubojstva.

Maduro je odbacio sve optužbe, a moglo bi proći nekoliko mjeseci prije nego što mu počne suđenje.

Sjedinjene Države smatraju Madura nelegitimnim diktatorom otkako je proglasio pobjedu na izborima 2018. godine, obilježenim optužbama za masovne nepravilnosti. No, Trump je odbacio ideju da oporbena čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Corina Machado preuzme vlast, rekavši da nema dovoljnu potporu.

Machado je zabranjeno sudjelovanje na izborima 2024., ali je rekla da njezin saveznik Edmundo Gonzalez ima mandat za preuzimanje predsjedničke dužnosti, a neki međunarodni promatrači kažu da je on uvjerljivo pobijedio na tim izborima.

Iako Maduro ima malo saveznika na svjetskoj sceni, mnoge zemlje dovele su u pitanje legitimitet otmice stranog šefa države i pozvale SAD da poštuje međunarodno pravo.

Vijeće sigurnosti UN-a planira se sastati se u ponedjeljak kako bi raspravljalo o američkom napadu koji je glavni tajnik Antonio Guterres opisao kao opasan presedan.

Napad je također izazvao pitanja u Washingtonu gdje oporbeni demokrati tvrde da ih je administracija dovela u zabludu o svojoj politici prema Venezueli.

AFP

Kuba kaže da su 32 njezina državljana ubijena u američkoj akciji protiv Madura

 Kubanska vlada objavila je u nedjelju da su njezina 32 državljana ubijena u američkoj akciji u Venezueli u kojoj je uhićen predsjednik Nicolas Maduro radi suđenja u SAD-u.

Havana kaže da su 5. i 6. siječnja zbog toga proglašeni danima žalosti.

Vlada nije iznijela pojedinosti osim da su ubijeni bili pripadnici kubanske vojske i obavještajnih službi.

"Naši sunarodnjaci su dostojanstveno i herojski ispunili svoju dužnost i pali nakon žestokog otpora u izravnoj borbi s napadačima ili u bombardiranju objekata", stoji u priopćenju.

Kuba je pomagala u osiguranju Madura otkako je došao na vlast, no ne zna se koliko je Kubanaca čuvalo predsjednika Venezuele kada su poginuli ili stradali na drugim mjestima.

Madura (​63) i njegovu suprugu Ciliju Flores američke su snage zarobile u subotu u Caracasu i prebacile u SAD. Maduro se nalazi u pritvoru u New ‍Yorku gdje čeka pojavljivanje pred sudom u ponedjeljak.

U SAD-u je 2020. optužen za narko-terorizam, što on uporno poriče.

Legalnost američke akcije uhićenja Madura u fokusu UN-a

Legalnost američke akcije u kojoj je uhićen predsjednik Venezuele Nicolas Maduro bit će u ponedjeljak u fokusu UN-a, ali je malo vjerojatno da će se Washington naći pod kritikama saveznika zbog svoje akcije u toj južnoameričkoj državi.

Vijeće sigurnosti koje ima 15 članova sastat će se u ponedjeljak nakon što su američke specijalne snage u subotu uhitile Madura u Caracasu.

Rusija, Kina i drugi saveznici Venezuele optužuju SAD da je prekršio međunarodno pravo, ali američki saveznici, od kojih su mnogi protiv Madura, bili su manje glasni u kritici upotrebe vojne sile.

Glavni tajnik UN-a Antonio ​Guterres vidi američku operaciju kao "opasni presedan", rekao je njegov glasnogovornik u subotu.

Brojni pravni stručnjaci također smatraju da je akcija SAD-a bila ilegalna, no Washington koji ima pravo veta može blokirati bilo kakav pokušaj Vijeća sigurnosti da odgovara za svoj postupak.

Povelja UN-a kaže da će se članice "u međunarodnim odnosima suzdržavati od prijetnji ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti bilo koje države".

Američki veleposlanik u UN-u Mike Waltz se u nedjelju pozvao na članak 51. Povelje u kojem stoji da "ništa u Povelji ne dira u pravo na individualnu ili kolektivnu samoobranu u slučaju oružanog napada na neku članicu UN-a".

"U ovom slučaju imamo narkobossa, nelegitimnog čelnika optuženog u SAD-a koji u koordinaciji s Kinom, Rusijom, Iranom i terorističkim skupinama kao što je Hezbolah šalje drogu, bandite i oružje u SAD prijeteći da će napasti svoje susjede", izjavio je Waltz Fox Newsu.

No, pravni stručnjaci kažu da je američka operacija ilegalna jer je nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, nije imala suglasnot Venezuele i ne predstavlja samoobranu od oružanog napada.

"Akcijom je prekršeno međunarodno pravo", rekao je Tom Dannenbaum, profesor na pravnom fakulteta na Stanfordu. "Ozbiljne pravne primjedbe na račun Madurova režima ne eliminiraju potrebu da upotreba sile u Venezueli mora imati pravno uporište".

No, Vijeće sigurnosti ne može proglasiti Washington odgovornim za kršenje Povelje, jer SAD uz Rusiju, Kinu, Britaniju i Francusku ima pravo veta i može blokirati takav pokušaj Vijeća.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro

AFP