Nakon udara ruskog drona zaštitna betonska kupola izgrađena oko reaktora nuklearne elektrane Černobil je otvorena i više ne može zadržati radijaciju. Potreban je hitan popravak, stoji u izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Udar dronom izveden 14. veljače, koji Rusija poriče, bio je toliko jak da je raznio metrima debelu betonsku kupolu i izazvao požar izolacijskog materijala koji je gašen danima. Procjena oštećenja kupole tek je sada, krajem godine, dovršena, a rezultati su, u najmanju ruku, zabrinjavajući. Na sreću, sama razina radijacije još uvijek nije kritična, no u slučaju dodatnog oštećenja ili novog udara drona ili rakete tragedija koja se u Černobilu odvijala 1986. mogla bi dobiti svoj nastavak.

Oštećena kupola

Oštećena betonska kupola građena je između 2014. i 2019. godine i trebala je potpuno spriječiti prodor radijacije iz nuklearnog reaktora čija se jezgra otopila tijekom neuspješnog testa 1986. godine. Tom prilikom radiokativni oblak zahvatio je veći dio Europe, uključujući i sporadične radioaktivne padaline u Hrvatskoj, koju je oblak prašine iz Černobila tek rubno zahvatio. No povećano zračenje zabilježeno je tada na cijelom Starom kontinentu.

Procjenjuje se kako je zbog nuklearne havarije u Černobilu, mahom zbog posljedica radijacije, u sljedećih nekoliko godina preminulo između 5000 i 100.000 ljudi, velikom većinom u Ukrajini i Bjeloruisiji, gdje su radioaktivne padaline iz oblaka bile najjače. Prva, privremena, betonska kupola kojom je nukealrni reaktor optočen bila je izgrađena, uz goleme žrtve i napor spasilaca iz tadašnjeg SSSR-a nekoliko mjeseci nakon eksplozije, no ta je kupola bila samo privremeno rješenje, za koju je odmah bilo jasno da neće predugo služiti svrsi. Zato je, uz pomoć međunarodne zajednice, 2019. izgrađen NSC, odnosno masivna kupola od armiranog betona u obliku luka. Sve je stajalo 2,1 milijardu dolara, a taj je pothvat financiralo 45 zemalja, što je bila najveća i najskuplja međunarodna sradnja u području nuklearne sigurnosti.

NSC je sada "probijen" i ozbiljno oštećen, a dodatni problem stvorio je i veliki požar izolacijskog materijala koji je planuo nakon udara drona. Tada je oštećena i ugrožena i struktura prve betonske kupole, izgrađene u vrijeme SSSR-a, pa je pitanje kada bi moglo doći do proboja radioaktivnog zračenja iz rastopljenog nuklearnog reaktora koji se nalazi pod njom. Ujedno, upravo u tom rastopljenom reaktoru nalazi se i "slonova noga", odnosno velika, ekstremno radioaktivna nakupina otopljene, a potom i stvrdnute mješavine nuklearnog goriva, betona i čelika, koji su se tijekom havarije, otopljeni, slili u podrum reaktora 4 Černobilske elektrane i pomiješali. Kolika je razina radijacije tog materijala, govori i podatak da mu je svaka izloženost više od 30 sekundi trenutno smrtonosna.

Sinonim za katastrofu

Betonska kupola dovršena 2019. trebala je sprječavati prodor radijacije u okoliš sljedećih 100 godina, no sada je njezina učinkovitost, čak i nakon popravka, upitna, a zasigurno će joj životni vijek biti kraći. Problem je i u činjenici da se nuklearna elektrana Černobil nalazi u relativnoj blizini bojišnice, pa su izgledi da u skoro vrijeme dobije još koji udarac raketom, dronom, čak i artiljerijskim projektilom dugog dometa, relativno velika. Ako udarac bude na mjestu gdje je NSC oštećen, radioaktivni oblak koji bi se formirao mogao bi ponovo zagaditi velika područja, a koji bi dijelovi Europe bili zahvaćeni, prvenstveno bi ovisilo o vjetrovima koji bi puhali. Najugroženije bi, uz samu Ukrajinu, vjerojatno bile Bjelorusija, Poljska, Švedska i zemlje Baltika, no ne znači da dio radioaktivnog oblaka ne bi dospio i do naših krajeva.

- Za sada su izvedeni vrlo ograničeni popravci na krovu, ali da bi se zadržala nuklearna sigurnost, nužno je što prije napraviti ozbiljnu restauraciju. Posebice kako bi se spriječilo propadanje strukture - ističe direktor IAEA Rafael Mariano Grossi, čiji su inspektori i dalje na području elektrane.

Inače, udar drona iz veljače najozbiljniji je, ali svakako ne i jedini udar na tu elektranu, koja je već desetljećima sinonim za nuklearnu katastrofu. Nedugo nakon početka agresije u veljači 2022. ruske su snage privremeno i zauzele Černobil, koji se nalazi oko 130 kilometara sjeverno od Kijeva, a od tamo su se povukle oko mjesec dana poslije.