Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen pozdravila je u srijedu "povijesni dogovor" o potpunoj zabrani uvoza ruskih fosilnih goriva, kazavši da je cilj uskratiti prihode Rusije kojima financira rat protiv Ukrajine na nulu.

Naime, Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o uredbi koja uvodi pravno obvezujuću, postupnu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda s potpunom zabranom od kraja 2026., odnosno jeseni 2027. godine.

Izbjeći veto

Za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. lipnja 2025. predviđena je zabrana uvoza ruskog ukapljenog plina od 25. travnja 2026., a od 17. lipnja 2026. za plin koji se dostavlja plinovodom. Kada je riječ o dugoročnim ugovorima o uvozu ukapljenog plina, ta zabrana stupa na snagu 1. siječnja 2027., kako je i predviđeno u 19. paketu sankcija protiv Rusije. Zabrana za dugoročne ugovore za uvoz ruskog plina preko cjevovoda stupit će pak na snagu 30. rujna 2027. pod uvjetom da su skladišta plina napunjena u dovoljnoj mjeri, a najkasnije od 1. studenoga 2027. godine.

Nastavak je to postupnog ukidanja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima koje je na razini EU dogovoreno "što prije" još u ožujku 2022,. nakon ruske agresije na Ukrajinu. Uvoz plina i nafte iz Rusije u EU i jest značajno smanjen posljednjih godina. No, dok je uvoz nafte pao ispod 3 % ove godine, zahvaljujući režimu sankcija, procjena je kako ruski plin i dalje čini 13 % ovogodišnjeg uvoza EU-a, vrijednog više od 15 milijardi eura godišnje.

- Moramo okončati ovisnost EU-a o ruskom plinu, a trajna zabrana uvoza veliki je korak u pravom smjeru - rekao je Lars Aagaard, danski ministar za energiju, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a.

Treba napomenuti i kako taj politički dogovor moraju još potvrditi obje zakonodavne institucije - Vijeće EU-a i Europski parlament, što se smatra formalnošću. EK je predložio uredbu o zabrani uvoza ruskog plina umjesto sankcija, kako bi se zaobišao mogući veto Mađarske i Slovačke. Naime, to se može usvojiti kvalificiranom većinom, dok bi za sankcije bila potrebna suglasnost svih država. U sljedećih nekoliko mjeseci EK bi trebao predložiti i zabranu uvoza ruske nafte u Mađarsku i Slovačku do kraja 2027. godine.

Von der Leyen je ocijenila kako taj dogovor označava zoru novog doba - potpune energetske neovisnosti Europe o Rusiji. EU je, kako kaže, značajno smanjio ruske prihode od izvoza fosilnih goriva. "Na početku rata plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno za fosilna goriva, sada smo na 1,5 milijardi, što je još uvijek previše", rekla je von der Leyen.

“Ne više" i "nikad više"

- Vladimir Putin koristi energiju kao oružje protiv nas, ucjenjivao je države EU-a, a profit je koristio za financiranje svog strašnog rata protiv naših prijatelja u Ukrajini. Sada kažemo "ne više" i "nikad više" - naglasio je povjerenik za energiju Dan Jorgensen.

Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol istaknuo je kako je EU u posljednje tri godine povećala proizvodnju iz obnovljivih izvora čak za 40 posto. Tom se prigodom također zauzeo za nastavak korištenja nuklearne energije te pozvao zemlje koje postupno napuštaju tu vrstu energije da joj se - vrate.

Nije dugo trebalo čekati i na negativan komentar Rusije.

- EU se osudio na brži gubitak svoje moći. Europa se osuđuje na skuplje izvore energije, što će neizbježno imati posljedice za europsko gospodarstvo i prouzročiti smanjenje njezine konkurentnosti. To će samo ubrzati proces gubitka potencijala europskog gospodarstva da bude lider, koji je počeo posljednjih godina - ustvrdio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Odlukom EU-a nisu zadovoljne Mađarska i Slovačka, koje planiraju na sudu osporiti dogovor o potpunom ukidanju ruskog plina. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó je poručio da je to za Mađarsku neprihvatljivo jer ne može osigurati svoje energetske potrebe bez ruskih izvora.