Premijer Andrej Plenković je u nedjelju u Beču američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini nazvao "izrazitom problematičnim" jer predviđa prepuštanje čak triju ukrajinskih regija Rusiji.

Premijer je u Beču sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o budućnosti Europe, a nakon završnog panela "Prema novom europskom samopouzdanju", održanom u dvorcu Hofburg, zajedno s predsjednikom Vlade Luksemburga Lucom Friedenom, obratio se novinarima.

"Izrazito je problematično da se po predloženom mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini čak tri regije prepuštaju Rusiji i da joj se omogući da iz ove agresije ode s Krimom, Luhanskom i Donjeckom", rekao je Plenković.

Smatra da će upravo taj segment biti najzahtjevniji za Ukrajinu u sljedećim danima, kako se plan bude modificirao i prilagođavao.

"To je naime suprotno ustavu Ukrajine, ide se u kršenje načela teritorijalnog integriteta", rekao je.

Najavio je i sazivanje sastanka na razini europskih čelnika, na kojem će se raspravljati o pozicijama Ukrajine te analizirati sadržaj i implikacije predloženog plana.

Naglasio je kako je važno uskladiti stavove europskih lidera te osigurati jedinstven pristup u daljnjim razgovorima o sigurnosti i stabilnosti na europskom kontinentu.

Plenković je na X-u objavio da je u Beču, zajedno s predsjednikom Vlade Luksemburga Lucom Friedenom, razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem te da su razmijenili informacije o najnovijim diplomatskim aktivnostima vezanim uz mirovni plan u 28 točaka, kao i o aktualnim razgovorima koji se u Švicarskoj vode na razini Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Ostajemo čvrsto predani podršci Ukrajini u ovom osjetljivom trenutku i ponovno potvrđujemo našu predanost pravednom i trajnom miru", poručio je šef hrvatske vlade na X-u.

Također je objavio da je s Friedenom u Beču sudjelovao na glavnom panelu "Kreiranje budućnosti Europe: Agenda za ulogu Europe u novom svjetskom poretku", u okviru godišnjeg europskog sastanka Trilateralne komisije s nizom predstavnika iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije.

"U svom izlaganju posebno sam se osvrnuo na jačanje konkurentnosti gospodarstva EU-a, demografske izazove i vanjske utjecaje na demokratske procese u Europi", napisao je Plenković. 

Smatra da je, uz očuvanje jedinstvenog tržišta i ostvarivanje veće konkurentnosti EU-a kroz zelenu tranziciju i inovacije, ključno ojačati europsku sigurnosnu arhitekturu kroz ulaganja u obrambenu industriju te energetsku sigurnost Europe, koja ne smije biti ovisna o ruskom plinu. 

"Hrvatska je osnažila svoju energetsku neovisnost strateškim ulaganjima u LNG terminal na Krku te se pozicionirala kao regionalno energetsko čvorište", istaknuo je Plenković.

Na panelu je, dodao je, potvrđena snažna i principijelna podrška Ukrajini te je naglašena potreba da Europa bude uključena u rasprave o pitanjima europske sigurnosti. 

"U tom, ali i u kontekstu kredibiliteta cijele Europske unije, veliki smo zagovaratelj proširenja EU-a na zapadni Balkan, posebno susjednu BiH, kao i na Ukrajinu i Moldovu", naglašava Plenković.

Razgovori u Beču održani su uoči sastanka Europske unije i Afričke unije u ponedjeljak u Luandi, kada će se obilježiti 25. godišnjica institucionalizirane suradnje dviju strana.

Plenković je najavio više bilateralnih susreta na margini tog skupa.

Reuters: Europski mirovni protuprijedlog predviđa američka jamstva

Europski mirovni protuprijedlog predviđa američka sigurnosna jamstva poput onih koji proizlaze iz članka 5. ugovora o NATO-u, a koji napad na jednu članica smatra napadom na sve, prenijela je u nedjelju agencija Reuters koja je imala uvid u tekst.

U europskom protuprijedlogu se navodi i da je NATO suglasan da trajno ne drži svoje snage u Ukrajini u mirnodopskom razdoblju.

U vrijeme mira ukrajinska vojska bila bi ograničena na najviše 800.000 pripadnika. Američki plan postavio je gornju granicu na 600.000 vojnika.

Europa traži i da Ukrajina bude financijski obeštećena uključujući i putem ruske imovine koja će ostati zamrznuta sve dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini.

Europski prijedlog sadrži i odredbu da Ukrajina neće svoje "okupirane suverene, teritorije" vraćati vojno, nego će voditi pregovore o razmjeni teritorija, a polazište će biti linije kontakta.

Europskim prijedlogom predviđa se održavanje izbora u Ukrajini što je moguće prije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.

Reutersov izvor upoznat s tijekom pregovora rekao je da su glavni razgovori između američkog i ukrajinskog izaslanstva u Ženevi o nacrtu plana koji je predstavio Washington za okončanje rata u Ukrajini sada u tijeku.