Europska unija ima vrlo jasan plan, a to je oslabiti Rusiju i podržati Ukrajinu, izjavila je u četvrtak visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

“Pritisak mora biti na agresoru, a ne na žrtvi. Nagrađivanje agresije samo će potaknuti još više agresije. EU ima vrlo jasan plan u dvije točke, prvi je oslabiti Rusiju, a drugi podržati Ukrajinu”, rekla je Kallas nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova EU-a. 

Ministarski sastanak je održan nakon što su procurile informacije da Sjedinjene Države dogovaraju s Rusijom plan prema kojem bi Ukrajina morala odustati od dijela svog teritorija i smanjiti svoje oružane snage.

“Ministri su bili prilično mirni u vezi s tim jer smo viđali i ranije različite mirovne planove koje ne mogu funkcionirati ako se s njima ne slože Europljani i Ukrajinci”, rekla je Kallas

Kallas je rekla da su ministrima predočene informacije koje jasno pokazuju učinak sankcija na Rusiju.

“Izvoz ruske sirove nafte pao je na najnižu razinu posljednjih mjeseci, porezni prihodi od nafte najniži su od početka rata. Sankcije snažno pogađaju Rusiju, a doći će i nove”, istaknula je Kallas, dodajući da je sada prioritet kažnjavanje ruske tzv. flote u sjeni, neosiguranih brodova koji plove pod stranim zastavama koje se koristi za zaobilaženje sankcija na izvoz nafte.

EU je dosad uveo sankcije za 550 takvih brodova i namjerava nastaviti s tim. Ideja je da se takvi brodovi brže stavljaju na popis sankcioniranih ne čekajući nove pakete sankcija.

EPA

Više ministara vanjskih poslova država članica EU-a usprotivilo se planu po kojem bi se Ukrajina morala djelomično razoružati i predati još više svoga teritorija.

“Mir ne može biti kapitulacija. Ukrajinci žele pravedan mir koji poštuje suverenitet svih, trajni mir koji ne može biti doveden u pitanje budućom agresijom“, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot. 

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je da se Ukrajini, “žrtvi agresije ne mogu nametati ograničenja na njezinu sposobnost da se brani”.

Što se tiče potpore Ukrajini, puno ministara je reklo da je reparacijski zajam na temelju zamrznutih ruskih sredstava najbolji način za pomoć Ukrajini, rekla je Kallas. Još uvijek nema suglasnosti oko korištenja ruske zamrznute imovine. Najveća prepreka je Belgija, gdje se nalazi najveći dio ruskih zamrznutih sredstava, koja traži čvrsta jamstva da ona neće snositi teret ako bi se dogodila neka arbitražna presuda da se sredstva moraju vratiti Rusiji. 

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Stenergard nazvala je “sramotnom” činjenicu da EU nastavlja uvoziti iz Rusije.

“Naš uvoz iz Rusije premašuje našu pomoć Ukrajini za nevjerojatnih 124 milijarde eura. To je sramota”, rekla je.

Na sastanku se također razgovaralo o napadima na poljsku željezničku mrežu.  “Rusija provodi državno sponzorirani terorizam”, kaže Kallas.

Šefica europske diplomacije kaže da Rusija preko interneta novači sitne kriminalce da rade slične sabotaže.

“Možemo se uhvatiti u koštac s tim ako se pozabavimo s tim novačenjem preko interneta. To spada u nadležnost država članica, a neke zemlje imaju više iskustva i stoga je važno da razmijenimo dobro prakse u borbi protiv tih sitnih kriminalaca”, rekla je.