epa12520479 Polish President Karol Nawrocki (C), along with Head of the Chancellery of the President Zbigniew Bogucki (L) and Head of the Office of the President of Poland Pawel Szefernaker (R), attends a press conference at the Presidential Palace in Warsaw, Poland, 12 November 2025. The president announced that he is refusing to appoint 46 judges. EPA/Radek Pietruszka POLAND OUT
EPA
14.11.2025., 2:00
Poznata situacija

Politički sukob gura Poljsku u pravosudnu krizu

Ako ste mislili da su sukobi na relaciji premijer - predsjednik države u Hrvatskoj turbulentni i zategnuti, onda ne znate što se događa u Poljskoj. Tamošnji predsjednik Karol Nawrocki, koji je nominalno nestranačka osoba, ali je žestoko naklonjen opozicijskom PIS-u, upravo je najavio kako neće potvrditi imenovanje novih 46 sudaca, čime zemlju lagano gura u pravosudnu krizu.

Kaže kako oni podupiru neustavne odluke, no stvar je mnogo dublja. Njih je, naime, predložilo Nacionalno sudbeno vijeće, koje je pod kontrolom vladajuće Civilne koalicije i njezina premijera Donalda Tuska.

Nije ovo prvi sukob na relaciji Tusk – Nawrocki, njihov animozitet traje već neko vrijeme. Politički zategnuti odnosi kulminirali su u veljači, neposredno prije predsjedničkih izbora, kada je Tusk javno pozvao PIS da promijeni svog kandidata za predsjednika, tvrdeći kako je Nawrocki stava da je za rat u Ukrajini odgovoran Kijev, a ne Moskva. Naravno, PIS se na to oglušio, a Nawrocki je pobijedio na izborima. Premijer i novoizabrani predsjednik od prvoga se trenutka nisu mogli smisliti.

- Odbijanje imenovanja sudaca zasigurno je samo jedan potez Nawrockog, koji će Tusku tražiti slabe točke, i koji će vjerojatno pokušavati opstruirati Tuskovu vladu u nadolazećem razdoblju. U naravi tu se radi o sukobu desnice koju predstavlja Nawrocki, i ljevice, koju zastupa Tusk - kaže za naše novine povjesničar, dr. Petar Bašić.

Odluku o imenovanju sudaca odmah je komentirala i poljska vlada navodeći kako je riječ o uzurpaciji i pokušaju potkopavanja pravosudnog sustava u Poljskoj, čime se, kako kažu, produbljuje kaos koji je stvorio PIS i njegov predsjednik Andrzej Duda. Poljska vlada tu se referira i na oko 2500 sudaca koji su imenovani do 2023., u vrijeme premijera Dude, koje u Poljskoj kolokvijalno nazivaju i neosudcima, ljudima koji su imenovani po stranačkoj liniji u vrijeme dok je PIS suvereno vladao državom.

Istovremeno, glasnogovornik Ureda predsjednika poručio je kako 46 sudaca, koje je predložilo Nacionalno sudbeno vijeće, nije predloženo na temelju stručnosti, već na temelju svojih političkih stavova, uključujući i propitivanje odluka koje je donio poljski parlament i potvrdio prijašnji predsjednik.

Ministarstvo pravosuđa je prije mjesec dana podnijelo nacrt zakona na koji način regulirati status neosudaca te na koji način ponovo Nacionalno sudbeno vijeće doista pretvoriti u politički neovisno tijelo koje neće biti pod utjecajem premijera i vlade, ma koja stranka upravljala državom. Problem je što će, ako vlada i parlament usvoje zakon, njega, gotovo je sigurno, odbiti predsjednik. Na ponovnom glasanju zakon bi trebao dobiti tri petine glasova u parlamentu, što će uz sadašnju tijesnu većinu biti gotovo pa neizvedivo.

Problem za Uniju

Sukob na političkoj sceni Poljske bitan je za EU jer je riječ o jednoj od vojno i gospodarski najjačih zemalja na istoku Unije, a uz to, Poljska se nalazi na samom istočnom krilu NATO saveza. U vrijeme vladavine PIS-a Poljska je godinama imala prilično zategnute odnose s Bruxellesom, i to ponajprije zbog načela kršenja vladavine prava i političkog pritiska na pravosuđe. Dolaskom premijera Tuska na vlast 2023. godine situacija se znatno popravlja jer on zagovara povratak Poljske u središte EU politike, kao i poštovanje europskih standarda. Problem je i u činjenici da politički sukobi u Poljskoj mogu otežati koordinaciju pomoći Ukrajini, a ujedno i stvaranje zajedničkih politika Europske unije prema cijelom nizu pitanja poput migracija, energetike ili obrane.