Manje od tri tjedna nakon što je svečano potpisan, Tajland je razvrgnuo mirovni sporazum koji je potpisao s Kambodžom posredovanjem američkog predsjednika Donalda Trumpa. Razlog - nagazna mina koju su, kako tvrdi Bangkok, kambodžanski vojnici postavili pokraj linije razdvajanja na koju je nagazio jedan tajlandski vojnik.

Time je okončano primirje u kratkotrajnom sukobu koji je između dvije zemlje bjesnio tijekom srpnja, a nova neprijateljstva mogla bi izbiti svakog trenutka, i to u punom opsegu.

Pohod na Nobela

Gotovo istovremeno dok je Bangkok “kidao u komadiće” mirovni sporazum s Kambodžom, u pakistanskom Islamabadu bombaš samoubojica detonirao je eksplozivnu napravu pred tamošnjim vrhovnim sudom, pri čemu je poginulo dvanaest osoba. Pakistanska vlada odmah je proglasila stanje rata, a za napad je proglasila odgovornom Indiju, s kojom je u prvoj polovini godine vodila vrlo intenzivan i krvav sukob, u kojemu su poginule stotine ljudi, a tisuće objekata su uništene ili oštećene. Mir je postignut posredovanjem američkog predsjednika Trumpa, no taj mir sada visi o koncu, a ponovni sukob na rubu je rasplamsavanja.

EPA

Nekoliko tisuća kilometara zapadnije, u Pojasu Gaze, izraelska vojska intervenira artiljerijom i zračnim udarima na lokacije u kojima se, tvrdi, kriju postrojbe terorističkog Hamasa. Pri tome, iza žute linije, odnosno linije razgraničenja do koje se povukao IDF, čeka se da iz tunela, u kojima su opkoljeni, iziđe oko 150 Hamasovih dobro naoružanih boraca, no čekanje neće biti vječno. Ako u skoro vrijeme ne polože oružje, specijalci izraelske vojske spustit će se pod zemlju i uništiti ih vatrom. Pri čemu će mirovni sporazum, postignut posredovanjem američkog predsjednika Trumpa, biti definitivno doveden u pitanje.

Tijekom svog mahnitog “pohoda na Nobelovu nagradu za mir” američki predsjednik Trump posredovao je u postizanju nekoliko mirovnih sporazuma, no sada se čini kako su svi ti sporazumi bili kratka daha i kozmetičke naravi, a njihov rok trajanja prilično kratak.

Zagrebao po površini

- Ako se prilikom pripreme mirovnih pregovora sve ne pripremi kako treba i pri tome ne uklone razlozi zbog kojih je do sukoba uopće došlo, onda je razumljivo kako će takvi sporazumi dolaziti u pitanje. Predsjednik SAD-a samo je zagrebao po površini problema, a riječ je o dugogodišnjim krizama, koje nije moguće riješiti samo glasnim pritiscima i pozivima na mir - kaže za naše novine dr. Tvrtko Jakovina, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Najsloženiji mirovni sporazum koji su Trump i njegova administracija ishodili, sporazum kojim se zaustavlja sukob IDF-a i Hamasa u Pojasu Gaze, za sada je zastao na svojem prvom koraku, prekidu vatre i razmjeni talaca i zarobljenika. Oko sljedećeg koraka, razoružanja Hamasa i prijelaza te postavljanja privremene palestinske civilne vlade, kao i međunarodnog vijeća za nadzor, već su neko vrijeme pregovori na ledu, iako se nominalno razgovori vode u Egiptu. No pomaka, bar javno vidljivog, za sada nema.

Slično je i sa sukobom Indije i Pakistana. Nakon prekida neprijateljstava i svečanog potpisivanja dokumenta, kada su se ugasili reflektori, cijeli je sporazum ostao nedorečen, a sukob zamrznut. U međuvremenu, vatra se polako počinje ponovo paliti, teroristički napadi na civilne objekte s jedne i druge strane sve su češći, a Indija je u cijelu priču uvela i proxy saveznika, afganistanske talibane, koji su se žestoko sukobili s pakistanskom vojskom, i to duž cijele pakistansko-afganistanske granice. I samo je pitanje kada će ta “posuda pod pritiskom” ponovo eksplodirati.

Ništa bolja nije situacija ni između Tajlanda i Kambodže. Obje su strane pod pritiskom SAD-a zaustavile, i to prilično nevoljko, sukobe, no kada su Amerikanci otišli, svaka iskra može ponovo razbuktati požar. Nije zapravo pitanje hoće li se to dogoditi, nego samo kada.

- Ako su namjere Trumpove administracije i bile dobre, da zaustave sukobe, jasno je sada da se to ne može učiniti površno i dekretom - zaključuje Jakovina.