Rusija, Iran, Venezuela, Hamas... Sve su to suparnici ili neprijatelji Sjedinjenih Američkih Država, ali nitko od njih ne može se po svojoj gospodarskoj ili vojnoj moći, utjecaju ili bilo čemu drugome mjeriti s onim koga SAD doista vidi kao glavnog takmaca na globalnoj sceni - Kinom.

Susret američkog predsjednika Trumpa s kineskim predsjednikom Xijem bit će vrhunac njegova “azijskog tjedna”, susret na kojemu bi, vjeruju analitičari, mogao biti riješen, ili bar primiren, trgovinski sukob koji ispod površine bukti već mjesecima.

Dugoročno planiranje

Nije tu riječ samo o carinama na uvoz kineske robe, ili mogućnosti da Peking ograniči izvoz rijetkih metala u SAD, ključnih za američku visokotehnološku proizvodnju. Tu bi se mogli definirati odnosi dviju jedinih stvarnih globalnih velesila, jer Kina već godinama nije samo industrijski poligon za prozvodnju jeftine i nekvalitetne robe nego i tehnološki visokorazvijena zemlja koja posljednja dva desetljeća vrlo žestoko i vrlo uspješno gradi svoj geopolitički, ekonomski, ali i vojni utjecaj diljem svijeta.

- Kina “proizvodi” više STEM inženjera nego sve ostale zemlje svijeta zajedno, upravlja sa 60-70 luka diljem svijeta, razvija visokotehnološke projekte... Njezin iskorak i na međunarodnoj političkoj sceni je golem, ima više diplomatskih predstavništava nego SAD. Vide se rezultati procesa pokrenutih prije nekoliko desetljeća, jer Kina planira dugoročno, za razliku od zapadnih zemalja, koje planove temelje na dvije do četiri godine - kaže dr. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Osim toga, Kina je danas glavni trgovinski partner većine zemalja u svijetu, a kineske tehnološke kompanije poput Huaweija ili Tik-Toka tehnološki čine sam vrh industrije. Paralelno s razvojem gospodarstva, industrije i trgovine Kina je jačala i svoju vojnu moć. Od nekada vojno zatvorene zemlje dospjela je u poziciju vodećeg proizvođača ratnog brodovlja, ovladala tehnologijom izrade nosača zrakoplova, a u Južnom kineskm moru čak gradi i umjetne otoke kojima se koristi kao vojnim bazama.

Gospodarska snaga

Imajući na umu sve to, ne iznenađuje što Washington shvaća da njegov globalni primat u ovome trenutku ugrožava samo Kina. Definiranje odnosa s Pekingom jedno je od ključnih pitanja američke vanjske politike, a to Trump neće postići prijetnjama i carinama.

- Kina je pokazala kako je sposobna izraditi najsofisticiranije proizvode i razviti vlastitu visoku tehnologiju, a sa svojim ljudskim potencijalima, koji su golemi, počinje dominirati. Tijekom Hladnog rata SAD je imao ideološkog protivnika u SSSR-u, sada je situacija drukčija. Kina je protivnik na temelju svoje gospodarske i vojne snage - kaže nam povjesničar i politički analitičar, dr. Tvrtko Jakovina.

Mirovni sporazum Tajlanda i Kambodže početak je Trumpove azijske turneje, ali ključni razlog boravka američkog predsjednika u Aziji jest susret s kineskim predsjednikom Xijem, i zaustavljanje trgovinskog rata na relaciji Peking - Washington. To bi trebao biti tek početak u razvijanju i definiranju odnosa dviju globalnih velesila, o kojem, uostalom, ovisi i kako će se svjetsko gospodarstvo i ekonomija razvijati u nadolazećim godinama.