Europsko vijeće na svom je sastanku u četvrtak u Bruxellesu usvojilo sveobuhvatni 19. paket sankcija protiv Ruske Federacije te 69 tvrtki i pojedinaca, kao i brojne gospodarske restriktivne mjere usmjerene na ključne ruske sektore koji "potiču rusku nezakonitu invaziju na Ukrajinu, uključujući energetiku, financije i vojnoindustrijski kompleks". Vijeće je također pojačalo kontrolu nad kretanjem ruskih diplomata na području EU-a, a najavilo je i poduzimanje dodatnih mjera protiv "odgovornih za otmicu ukrajinske djece".

Tko snosi rizik

- Baš smo usvojili naš 19. paket sankcija. On je usmjeren na rusku energiju, banke, kriptoburze i subjekte u Kini, između ostalog. EU također regulira kretanje ruskih diplomata kako bi se suprotstavio pokušajima destabilizacije. Putinu je sve teže financirati svoj rat. Svaki euro koji uskratimo Rusiji jest onaj koji ne može potrošiti na rat. Devetnaesti paket neće biti posljednji - izjavila je visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a i predsjednica Vijeća za vanjske poslove Kaja Kallas.

Međutim, europski čelnici u četvrtak prijepodne nisu donijeli nikakvu odluku o ideji da se osigura kredit Ukrajini korištenjem zamrznutom ruskom imovinom koja je deponirana u Belgiji. Belgijski premijer Bart De Wever rekao je prije početka sjednice kako ima precizne uvjete da digne ruku za ovaj prijedlog kojima bi se izbjeglo da samo njegova zemlja snosi posljedice ruskog odgovora.

- Želim da svi uzajamno snose rizik. Bude li trebalo vratiti novac, trebat će svaka država pridonijeti kako ne bi samo Belgija snosila rizik. Ako naši zahtjevi budu ispunjeni, možemo ići dalje. Ako ne, učinit ću sve što mogu na europskoj i nacionalnoj razini, politički i pravno, kako bih zaustavio takvu odluku. Ima zamrznute ruske imovine i u drugim državama, ali koje o tome cijelo vrijeme šute - rekao je De Wever po dolasku na samit.

Ovo je možda i najkontroverznija tema o kojoj se razgovaralo u Bruxellesu. Naime, Europska komisija predstavila je ideju da se zamrznuta ruska imovina iskoristi kao podloga za beskamatni zajam Ukrajini u visini od 140 milijardi eura. Prema toj ideji Ukrajina bi taj zajam vratila tek kad joj Rusija isplati ratnu odštetu. Većina tog novca deponirana je u Euroclearu, instituciji za kliring i poravnanje financijskih transakcija sa sjedištem u Belgiji. Stoga Belgija želi čvrsta jamstva da će i ostale članice dijeliti rizik s njom u slučaju neke eventualne arbitražne presude da se taj novac mora vratiti Rusiji.

Obazrivi mehanizmi

Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće trebalo bi pozvati Komisiju "da što prije predstavi konkretne prijedloge za moguću uporabu zamrznute ruske imovine u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom".

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je prije početka samita da će čelnici donijeti odluku o pokrivanju financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu. Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je kako je važno "naći obazrive pravne mehanizme kako bi se izbjegao bilo kakav potencijalni rizik".

Novi, 19. paket sankcija uvodi zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u EU, počevši od siječnja 2027. za dugoročne ugovore, a u roku od šest mjeseci za kratkoročne ugovore, te pooštrava postojeću zabranu transakcija za dva velika ruska državna proizvođača nafte (Rosnjeft i Gazprom Neft). EU je također uvrstio na listu sankcioniranih tatarstanski konglomerat aktivan u ruskom naftnom sektoru. Paralelno s tim, EU će poduzimati mjere protiv važnih operatora iz trećih zemalja koji omogućuju prihode Rusiji. To uključuje sankcioniranje kineskih subjekata - dvije rafinerije i trgovca naftom - koji su značajni kupci ruske sirove nafte.