Možda je slavljenički šampanjac u Bijeloj kući već bio spreman i rashlađen, no čepovi nisu poletjeli u zrak. Nobelov odbor za izbor dobitnika nagrade za mir objavio je u petak kako je dobitnica ovogodišnjeg priznanja venezuelska aktivistica i vođa tamošnje oporbe Maria Corina Machado, koja se već godinama bori za razvoj demokracije u svojoj zemlji. Prošle godine Maduro joj je zabranio sudjelovanje na predsjedničkim izborima bojeći se kako bi mogla osvojiti većinu glasova, a od tog trenutka Machado se nalazi na tajnim lokacijama.

Branitelji slobode

Mala je to utjeha američkom predsjedniku Trumpu, koji ovu nagradu zdušno želi i očekuje, pozivajući se na, kako tvrdi, činjenicu da je on tijekom sadašnjeg i prethodnog mandata spriječio sedam ratova. Realno gledajući, voljeli Trumpa ili ne, kada se uzme u obzir činjenica da je njegovom zaslugom prije samo dva dana zaustavljen sukob u Gazi, koji je odnio desetke tisuća života, on je tu nagradu možda i zaslužio. U svakom slučaju više nego Barack Obama, koji je Nobela za mir dobio nakon sam sedam mjeseci u Bijeloj kući, i to bez ikakva posebna postignuća u promicanju mira. I vjerojatno je zaslužio tu nagradu više od Henryja Kissingera, koji je, u vrijeme pregovora sa Sjevernim Vjetnamom, za što je nagradu i dobio, zapovjedio žestoka bombardiranja Hanoja. U njegovu obranu moramo istaknuti da je Kissinger tu nagradu odbio tvrdeći da ju nije zaslužio.

EPA

- Nobelov odbor pokazao je kako više cijeni politiku od mira. Predsjednik Donald Trump će nastaviti s građenjem mirovnih sporazuma, zaustavljanjem ratova i spašavanjem života. Predsjednik ima srce humanitarca i nikada neće biti nekoga poput njega, koji može pomicati planine snagom svoje volje - poručio je na društvenoj mreži X direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung.

- Kad autoritarni režimi preuzmu vlast, ključno je odati priznanje hrabrim braniteljima slobode koji ustaju i pružaju otpor - navodi se u obrazloženju nagrade.

I dok čestitke dobitnici pljušte sa svih strana, osim iz SAD-a i Venezuele, Norveška se počela spremati na svojevrsnu osvetu. Analitičari procjenjuju kako bi Norveškoj mogle biti uvedene nove carine, ili bi američka administracija mogla tvrđe početi pritiskati Oslo da poveća izdvajanja za obranu u okviru NATO-a. Iako je, u tehničkom smislu, bilo potpuno jasno kako zbivanja u Gazi neće previše utjecati na ovogodišnju dodjelu, jer su nominacije za Nobela zatvorene u siječnju, samo nekoliko dana nakon Trumpova stupanja na dužnost.

Bez političkog utjecaja

- Oslo treba biti spremno na sve. Trump vodi SAD u ekstreme, napada slobodu govora, formirao je tajnu policiju koja maskirana otima ljude na ulici. Napada državne institucije i sudove. Naravno da trebamo biti spremni - poručila je Kirsti Bergdsto, šefica norveške Socijalističke lijeve stranke.

Norveški se pak političari uzdaju u razum i nadaju se kako će Trump shvatiti da oni, unatoč žestokom Trumpovu lobiranju, nemaju prevelik utjecaj na izbor nagrade. Naime, pet članova Nobelova odbora bira norveški parlament, no ne iz svojih redova, a izabranici su apsolutno neovisni. Uostalom, i sam način izbora prilično je tajnovit jer se odbor povlači u prostorije Nobelova instituta u Oslu bez prisutnosti gledatelja i medija, a o odlukama se vijeća satima, ako ne i danima. Svi razgovori se bilježe, no oni ostaju tajni sljedećih 50 godina.

Kristian Berg Harpviken, direktor Nobelova instituta, poručio je kako je odluka donesena još u prošli ponedjeljak. Znači, prije nego što su pregovori Izraela i Hamasa u Sharm-el-Sheiku uopće počeli.

Reakcije na odluku o Nobelovoj nagradi za mir stizale su u petak sa svih strana, među ostalima i od šefice Europske komisije Ursule von der Leyen.

- Nagrađeni su ne samo hrabrost i uvjerenja Marie Corine Machado nego i svi oni koji ne pristaju da ih se ušutka, kako u Venezueli tako i diljem svijeta. Duh slobode ne može biti zatvoren - poručila je Ursula von der Leyen.