Europski revizorski sud dao je negativno mišljenje na rashode proračuna EU-a već šestu godinu zaredom, pritom je najveća stopa nepravilnosti uočena i ove godine u području kohezijske politike - začudo ne i u Hrvatskoj, ali ovo je tijelo zabrinuto zbog sve većeg pritiska dugova na proračun Unije.
U priopćenju koje je izdala hrvatska članica toga tijela, Ivana Maletić, pojašnjava se kako godišnje izvješće upozorava da bi rastuće zaduživanje moglo povećati rizike za buduće proračune EU-a i ograničiti njezine financijske kapacitete. Dug EU-a se u tri godine više nego udvostručio, dosegnuvši krajem 2024. iznos od 601,3 milijarde eura. Europski revizorski sud upozorava da bi do 2027. dug mogao premašiti 900 milijardi eura, gotovo deset puta više nego prije uvođenja Mehanizma za oporavak i otpornost 2020. Ukupne kamate za Mehanizam za oporavak i otpornost mogle bi premašiti 30 milijardi eura, dvostruko više od početne procjene Komisije. Očekuje se daljnji rast zaduživanja do kraja tekućeg financijskog okvira (2027.), dok su otplate uglavnom odgođene za buduća razdoblja, upozorava se u izvješću. Kad je Hrvatska u pitanju, nije bilo utvrđenih nepravilnosti i pogrešaka, a tijelo za reviziju u našoj zemlji izdvojeno je, štoviše, kao primjer dobre prakse.
Značajan rast europskog duga stvara pritisak na buduće proračune Unije, a ovo je izvješće osobito važno ako se zna da se upravo piše nova financijska omotnica za razdoblje od 2027. do 2034. godine. Taj bi proračun mogao biti opterećen rastom izdvajanja za obranu, a mnogi smatraju da je kohezijska politika time ugrožena.
Za razliku od Hrvatske, u kojoj kroz sve godine revizije nema utvrđenih nepravilnosti, u nekim državama članicama, poput Portugala, Mađarske, Španjolske i Njemačke, ERS je pronašao velik broj nepravilnosti. No tijelo za reviziju u Hrvatskoj - Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije - kontinuirano je poboljšavalo svoj rad na temelju preporuka ERS-a.