Napad koji je prije točno dvije godine, 7. listopada 2023. godine, izveo Hamas kada je upao u Izrael, pobio više od 1200 ljudi, mahom civila, i odvukao u Pojas Gaze desetke talaca, ne samo da je rasplamsao žestoki i siloviti rat u kojem je ovo palestinsko područje gotovo sravnjeno sa zemljom već je potpuno promijenio i geopolitičke odnose diljem Bliskog istoka.

Ova regija nikada nije bila mirna, uvijek su odnosi bili prilično komplicirani, protkani ratovima, no sada je situacija za dva koplja složenija. I prilično je izgledno kako Hamas svojim napadom nije želio ishoditi priznanje Palestine, upravo suprotno.

Zaustavljanje pregovora

- Motiv terorističkog napada bio je sprječavanje koncepta dvije države jer bi se na taj način među arapskim zemljama priznao i Izrael, što Hamas nikako ne može prihvatiti. Kao što je cilj bio i sprječavanje sporazuma između Izraela i Saudijske Arabije, čiji su pregovori bili u poodmakloj fazi - kaže za naše novine politički analitičar, dr. Žarko Puhovski.

Upravo je zaustavljanje pregovora između Tel Aviva i Rijada jedan od najvećih političkih učinaka koje je teroristički napad postigao. Naime, pregovori o formalnoj normalizaciji odnosa, koji su započeti još u vrijeme administracije američkog predsjednika Joea Bidena, bili su najopsežniji pregovori koje su Izrael i Saudijska Arabija do tada vodili, i bili su nadomak okončanja. Paket mjera koji bi sadržavao sigurnosna jamstva SAD-a za Saudijsku Arabiju, pomoć pri razvoju saudijskog civilnog nuklearnog programa, kao i određeni ustupci Palestincima kao svojevrsno "političko pokriće" za ovaj dogovor bili su do 7. listopada 2023. na stolu. I sve je u jednom danu palo u vodu. Naime, početkom izraelskog udara na Hamas, pri čemu su, bez ikakve sumnje, najviše trpjeli palestinski civili, zaustavilo je Sudijce u bilo kakvim pregovorima. Rijad, kao država u kojoj su smještene Meka i Medina, dva najsvetija muslimanska mjesta, i koji sebe vidi kao vođu muslimanskog svijeta, nije mogao nastaviti s pregovorima dok u Pojasu Gaze ginu tisuće Palestinaca. Pregovori će uskoro biti vjerojatno nastavljeni, no Rijad sada ima nove uvjete, ističući kako bez rješenja palestinskog pitanja nema nikakvog govora o normalizaciji odnosa s Izraelom.

Sukob koji se do napada Hamasa svodio na povremene okršaje sa izraelskim snagama u kratko je vrijeme prerastao u veliki, regionalni sukob u kojemu su epizodnu ulogu igrali i Iran, ali i njegovi saveznici na terenu, Hezbolah u Libanonu i hutisti u Jemenu. Ovo je prvi put da su se Izrael i Iran izravno sukobili raketirajući jedni druge, no važniji ishod u svemu ovome je znatno slabljenje Hezbolaha čiji je zapovjedni kadar desetkovan eksplozijama pagera koje im je podmetnuo Mossad. Ovu situaciju iskoristio je Libanon kako bi smanjio utjecaj proiranske frakcije u zemlji te je počelo razoružavanje Hezbolahovih snaga, čime libanonske vlasti bar djelomično počinju preuzimati veću kontrolu na svome teritoriju.

SAD kao ključni faktor

S treće strane, kao aktivni i relativno uspješni posrednici u pregovorima i kontaktima među zaraćenim stranama iskristalizirali su se Egipat i, prije svega, Katar. Obje zemlje već se godinama nadmeću sa Saudijskom Arabijom, ali i Turskom u utrci k poziciji svojevrsne predvodnice muslimanskog svijeta, a sada su se, kao posrednice pozicionirale, po utjecaju u muslimanskom svijetu, ispred Ankare i Rijada.

Napad Hamasa, odnosno sve što je nakon njega slijedilo, dodatno je zacementirao i poziciju Sjedinjenih Američkih Država kao ključnog faktora na području Bliskog istoka, bez kojega nikakav važniji sporazum ni bilo kakva geopolitička promjena ne mogu biti postignuti. Vidi se to i po predloženom mirovnom sporazumu. Iako je sličnu stvar predlagao i Izrael, Hamas nije pristao na primirje i povratak talaca dok Donald Trump to nije zapovjedio.

- Očito je kako se stvarni, trajni mir na Bliskom istoku može postići samo s odlaskom sa scene ekstrema s obje strane. I Hamasa, ali i Netanyahua - kaže dr. Žarko Puhovski.

O Trumpovu mirovnom planu od 20 točaka trebali bi predstavnici Izraela i Hamasa razgovarati u Egiptu. Početni fokus pregovora, koji će se voditi preko posrednika, bit će postizanje dogovora o oslobađanju preostalih talaca koje militanti drže u Gazi u zamjenu za palestinske zatvorenike u Izraelu.