Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u subotu u Budvi da je prioritet među otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore postizanje sporazuma o odšteti hrvatskih zatvorenika u logoru Morinj.

Grlić Radman je zajedno sa svojim crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem ranije danas položio vijence i zapalio svijeće na mjestu nekadašnjeg logora Morinj, a nakon toga su dvojica šefova diplomacije bili panelisti na sigurnosnom 2BS Forumu.

„Pitanje odštete je ljudsko i civilizacijsko pitanje. To nije samo bilateralno pitanje, to je pitanje suočavanja s prošlošću, tako da očekujem da se sporazum što prije sklopi i to pitanje riješi. Bivšim logorašima to nije financijsko pitanje, već pitanje dostojanstva i digniteta. To je pitanje moralne satisfakcije“, rekao je Grlić Radman.

Da je dogovor dviju strana o dijelu otvorenih pitanja blizu, potvrdio je crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je rekao da crnogorsko društvo sazrijeva i usvaja demokratske vrijednosti.

„Otvorena pitanja s Hrvatskom idu dobrom dinamikom i optimist sam da će se ona uskoro okončati na obostrano zadovoljstvo“, rekao je Ibrahimović.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem siječnja bilateralne konzultacije s ciljem prevladavanja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima s EU. Grlić Radman je priopćio da je postignut napredak u dijelu otvorenih pitanja, prije svega o odšteti za zatočenike u logoru Morinj, ali je naglasio i da za Hrvatsku nije prihvatljivo da se gradski bazen u Kotoru zove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem poznatom vaterpolistu za kojega Zagreb tvrdi da je bio čuvar u logoru Morinj.

Otvoreno ostaje pitanje granice na moru, kao i pitanje vlasništva nad brodom Jadran, te – kako je rekao Grlić Radman – pitanje koje se nedavno otvorilo, a odnosi se na „otuđenu imovinu Hrvata u Boki, prije svega u Tivtu i Dobroti“.

„Parcele su uknjižene na druge vlasnike, iako su hrvatski vlasnici dobili slučaj na sudu, ali njihova imovina još nije uknjižena. Tražimo da im se imovina uknjiži, osobito jer je je bilo primjera da je drugim nacionalnim manjinama već uknjižena, pa može biti elemenata nacionalne diskriminacije“, rekao je Grlić Radman.

Istaknuo je i da Hrvatska podržava proeuropske političare u Crnoj Gori, poput Ibrahimovića i premijera Milojka Spajića, te da očekuje da i njihovi koalicijski partneri podupiru proeuropski put Crne Gore.

„Razumijem da im je jako važno imati podršku Hrvatske – što i imaju. Ako je ikome u interesu da Crna Gora uđe u EU, to je Hrvatskoj. Crna Gora zaslužuje podršku, ali taj put ovisi o političarima u Crnoj Gori i vladi, o tome koliko će se založiti“, rekao je šef hrvatske diplomacije.

Tijekom panela na 2BS Forumu, Grlić Radman je istaknuo da je članstvo u EU nezaustavljiv proces te da ima snažan transformativni utjecaj na sigurnost, financijsku i socijalnu stabilnost svake države. Hrvatska je, kako je rekao, pravi primjer zemlje koja je to ostvarila.

Neugodni incident: Crnogorske vlasti zabranile snimanje odavanja počasti u u Morinju

Izaslanstvima koja su u subotu u Morinju odale počast povodom 34. obljetnice uspostave tog logora crnogorska vojska zabranila je snimanje, upozorili su dubrovačko- neretvanski župan Blaž Pezo, predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća Marko Potrebica i načelnik Konavala Božo Lasić.

Zabrana snimanja odnosila na izaslanstva, službene fotografe i članove protokola s obje strane, izvijestio je župan Pezo te ocijenio nevjerojatnom zabranu dokumentiranja polaganja vijenaca.

"Moramo istaknuti poštovanje prema potpredsjedniku Vlade Crne Gore Ervinu Ibrahimoviću koji je pokazao dostojanstvo, ljudskost i način na koji se treba odati poštovanje prema svima koji su prošli strahote logora Morinj. Međutim, razočaran sam što smo i danas svjedočili postojanju i 'one druge' Crne Gore koja nije spremna osuditi velikosrpske politike koje su dovele do napada na dubrovačko područje, razaranja, stradanja i oduzimanja nevinih života", rekao je Pezo.

Zaista je nevjerojatno, dodao je, da je odlukom vlasti, koju su provodili pripadnici policije i vojske Crne Gore, zabranjeno na bilo koji način dokumentirati polaganje vijenaca i paljenje svijeća u logoru Morinj.

„Dokaz je to da se veliki dio službene vlasti u Crnoj Gori ne želi suočiti s prošlošću i strahotama logora Morinj, što je za nas porazno i neprihvatljivo“, ustvrdio je.

Predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća Marko Potrebica u objavi na društvenim mrežama također je ocijenio da nastup ministra Ibrahimovića pokazuje Crnu Goru koja je iskreno posvećena europskom putu i suočavanju s prošlošću, dok su prema nalogu ministra obrane Dragana Krapovića - prema kojem nije bilo dopušteno fotografiranje svečanosti polaganja vijenaca, iako je to prethodnih godina bilo uobičajeno -  pripadnici Ministarstva obrane "grubo i neprimjereno" pokušali zabraniti snimanje.

„Prilikom odavanja počasti polaganjem svijeće s hrvatskim grbom na spomen- obilježje, dogodio se neprimjereni agresivni verbalni nastup djelatnika Ministarstva obrane Crne Gore prema članici izaslanstva Grada Dubrovnika. Reagirao sam povišenim tonom i prekinuo takvu komunikaciju. Zabranom slikanja ne može se izbrisati povijest. Kultura sjećanja i poštovanje prema žrtvama temelj su istinskog pomirenja i europskih vrijednosti koje svi trebamo dijeliti“, napisao je Potrebica.

„Podržavam Crnu Goru na njezinu putu prema EU, ali taj put mora uključivati i priznanje zločina počinjenih prema našem Gradu i našim ljudima", istaknuo je.

Konavoski načelnik Božo Lasić naveo je u objavi da je izrazito neugodnu situaciju potencirala crnogorska vojska koja je zabranila fotografiranje i snimanje televizijskim ekipama, ali i svakom ponaosob, no da je ipak uspio napraviti dvije fotografije kao trajni podsjetnik. "Ovakve situacije nam pokazuju da unutar Crne Gore postoje struje koje se nikad nisu pomirile, a ni prihvatile agresorski dio svoje povijesti“, ustvrdio je Lasić.