Američka vlada u srijedu je obustavila velik dio svojih operacija pošto su duboke stranačke podjele spriječile Kongres i Bijelu kuću da postignu dogovor o proračunu, što bi moglo značiti dugu i iscrpljujuću blokadu koja bi mogla dovesti do gubitka tisuća saveznih radnih mjesta.

Blokada je počela nakon što je propalo glasanje u Senatu o planu financiranja savezne vlade, s 55 glasova za i 45 protiv. To znači da će američke vladine agencije morati prekinuti sve osim "bitnih" aktivnosti poput provođenja zakona počevši od srijede, što bi potencijalno moglo poremetiti sve - od zračnog prometa do mjesečnog izvješća o zaposlenosti, piše Reuters. Bilo je potrebno 60 glasova "za".

Republikanci i demokrati nisu pokazali nikakve znakove da mogu premostiti svoje podjele do roka u ponoć. Svaki sporazum morao bi odobriti i Zastupnički dom pod kontrolom republikanaca, koji nije u zasjedanju.

Američki proračunski zastoji postali su rutinski jer je nacionalna politika postala disfunkcionalnija. Ovoga puta, demokrati su inzistirali da svaki zakon o potrošnji sadrži ​​dodatne subvencije za zdravstvo, dok republikanci smatraju da se ta dva pitanja trebaju rješavati odvojeno.

Trump je samo dolio ulje na vatru. Uoči glasanja u utorak, zaprijetio je otkazivanjem programa koje podržavaju demokrati i otpuštanjem više saveznih službenika.

"Otpustit ćemo mnogo ljudi", rekao je Trump novinarima. "Bit će to demokrati", dodao je. 

Američko ministarstvo prometa priopćilo je u utorak da će više od 11.000 zaposlenika Federalne uprave za zrakoplovstvo, što je otprilike četvrtina osoblja, biti suspendirano ili otpušteno ako se obustavi državno financiranje.

Američke zrakoplovne tvrtke upozorile su da bi djelomična blokada savezne vlade u ponoć po lokalnom vremenu moglo opteretiti američko zrakoplovstvo i usporiti letove zato što bi kontrolori leta i sigurnosni službenici bili prisiljeni raditi bez plaće, a i druge funkcije bi bile obustavljene.

S ciljem očuvanja sigurnosti neba, više od 13.000 trenutnih kontrolora leta morat će nastaviti raditi, ali neće biti plaćeni dok se ne okonča blokada, priopćila je FAA.

Najdulja blokada vlade u povijesti SAD-a dogodila se tijekom prvog Trumpovog mandata, zbog čega su mnoge savezne operacije uglavnom zaustavljene na više od pet tjedana.

Trump kaže da je dogovor s Harvardom blizu, "platit će 500 milijuna dolara"

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da je njegova administracija blizu dogovora sa Sveučilištem Harvard te navodi da bi ta institucija Ivy League trebala platiti 500 milijuna dolara, nakon višemjesečnih pregovora o obrazovnim politikama.

Administracija se prepire s nekoliko prestižnih sveučilišta i prijeti uskraćivanjem saveznih sredstava zbog problema među kojima su propalestinski prosvjedi protiv izraelskog rata u Gazi, raznolikost kampusa i transrodne politike.

„Linda dovršava posljednje detalje“, rekao je Trump novinarima na događaju u Ovalnom uredu, misleći na ministricu obrazovanja Lindu McMahon.

„I platit će oko 500 milijuna dolara i vodit će strukovne škole. Učit će ljude kako koristiti umjetnu inteligenciju i mnoge druge stvari, motore, mnoge stvari“, rekao je.

Trump je prozvao Harvard i druga sveučilišta da su dopuštali antisemitizam na propalestinskim prosvjedima.

Prosvjednici i neke židovske skupine tvrde da vlada pogrešno izjednačava kritiku izraelskog napada na Gazu i okupaciju palestinskih teritorija s antisemitizmom, a zagovaranje palestinskih prava s podrškom ekstremizmu.

Nekoliko drugih sveučilišta iz takozvane Ivy League sklopilo je nagodbe s Trumpovom administracijom posljednjih mjeseci, uključujući Sveučilište Columbia i Sveučilište Brown. Columbia je pristala platiti vladi više od 220 milijuna dolara, a Brown je najavio da će izdvojiti 50 milijuna dolara za podršku razvoju lokalne radne snage.

Trumpova administracija usredotočila se na propalestinski prosvjedni pokret koji je zahvatio Harvardov kampus, poduzevši mjere za uskratu više od dvije milijarde dolara za financiranje istraživačkih potpora sveučilištu.

Također je nastojao zabraniti međunarodnim studentima pohađanje, ugrozio Harvardov akreditacijski status i otvorio vrata ukidanju daljnjih sredstava utvrdivši da krši savezni zakon o građanskim pravima.

Predsjednik Harvarda Alan Garber rekao je da bi razne savezne mjere od Trumpovog povratka na dužnost u siječnju mogle uskratiti Harvardu gotovo milijardu dolara godišnje, prisiljavajući ga na otpuštanje osoblja i zamrzavanje zapošljavanja.

U međuvremenu je ministarstvo pravosuđa priopćilo da će istražiti odgovor Sveučilišta Nevada u Las Vegasu na tvrdnje o antisemitizmu na kampusu, u najnovijoj saveznoj istrazi prosvjeda protiv izraelskog napada na Gazu.

„Istraga će se usredotočiti na odgovor sveučilišta na antisemitizam na kampusu“, priopćilo je ministarstvo pravosuđa. „Istraga o usklađenosti ispitat će je li UNLV, primatelj savezne financijske pomoći, sudjelovao u diskriminatornim praksama“, dodaje se.

Papa Lav kritizirao "nehumano" postupanje prema imigrantima u SAD-u

Papa Lav iznio je u utorak svoju najoštriju kritiku tvrdokorne imigracijske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje je li ona u skladu s učenjima Katoličke crkve da je život svet i nepovrediv. 

„Netko tko kaže da je protiv pobačaja, ali se slaže s nehumanim postupanjem prema imigrantima u Sjedinjenim Državama, ne znam znači li to pro-life“, rekao je papa Lav novinarima ispred svoje rezidencije u Castel Gandolfu.

Stav Katoličke crkve s 1,4 milijarde članova je da je život svet od začeća do prirodne smrti.

Lav, prvi američki papa, odgovarao je na pitanje američkog novinara koji ga je ispitivao o Trumpovim politikama.

Bijela kuća je rekla da je Trump izabran na temelju svojih brojnih obećanja, uključujući i obećanje o deportaciji kriminalnih ilegalnih imigranata. „On održava svoje obećanje američkom narodu“, odgovorila je glasnogovornica Abigail Jackson u priopćenju.

Izabran u svibnju kao nasljednik pokojnog pape Franju, Lav je pokazao puno rezerviraniji stil od svog prethodnika koji je često kritizirao Trumpovu administraciju.

Papu su pitali i o odluci nadbiskupije Chicaga o dodjeli nagrade senatoru iz Illinoisa Dicku Durbinu, demokratu koji podržava pravo na pobačaj. Taj potez izazvao je glasne kritike konzervativnih katolika, uključujući nekoliko američkih biskupa.

„Vrlo je važno razmotriti cjelokupni rad koji je senator obavio“, rekao je papa.

„Razumijem teškoće i napetosti, ali mislim, kao što sam i sam govorio u prošlosti, da je važno razmotriti mnoga pitanja koja su povezana s naukom Crkve“, rekao je.

„Netko tko kaže da je protiv pobačaja, a istovremeno je za smrtnu kaznu, zapravo nije protivnik pobačaja“, rekao je Lav.