Uoči samog nastupa i govora na zasjedanju Generalne skupštine UN-a američki predsjednik Donald Trump najavio je radikalni obrat u politici SAD-a prema Rusiji i pitanju agresije na Ukrajinu. Iako je još do prije mjesec dana tvrdio kako će se Ukrajina morati odreći dijela svog teritorija kako bi se postiglo mirovno rješenje, sada mu je stav potpuno drukčiji.

- Nakon što sam potpuno shvatio vojnu i ekonomsku situaciju u Ukrajini i Rusiji te nakon što sam vidio u kakvim je gospodarskim problemima Rusija, mislim da Ukrajina, uz pomoć Europske unije, može izboriti i dobiti sav svoj teritorij natrag. S vremenom, uz strpljenje i financijsku pomoć Europe, i posebice NATO-a, originalne granice, na kojima je rat i započeo, vrlo su izgledna opcija. Zašto ne - napisao je Trump u na svojoj društvenoj mreži samo nekoliko sati prije negoli je počeo seriju sastanaka sa svjetskim liderima u New Yorku, ali i prije svog obraćanja za govornicom Glavne skupštine UN-a.

Trumpovu poruku treba svakako uzeti sa zrnom sol

Kako je kasnije pojasnio, Rusija se muči već tri i pol godine s ratom koji bi stvarna vojna i gospodarska velesila dobila u tjedan dana, napominjući kako je Rusija, zapravo, tigar od papira koji je u golemom ekonomskom problemu.

- Želim objema stranama sreću, a SAD će nastaviti s opskrbom oružja NATO-u, a NATO s njim može činiti što god želi. Sretno svima - poručio je na Truth Socialu američki predsjednik.

Više ili manje iste poruke ponovio je i nekoliko sati kasnije, tijekom sastanka s francuksim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Pri tome ne treba smetnuti s uma kako se upravo Francuska nastoji pozicionirati kao svojevrsni vojni i gospodarski lider unutar Europske unije. Macronovo djelovanje na europskoj pozornici malo je, ali samo malo, bilo usporeno smjenom premijera, no Pariz sada ponovo "ubacuje u petu brzinu".

Naravno, tu Trumpovu poruku treba svakako uzeti sa zrnom soli. Prije svega zbog Trumpova poimanja i načina vođenja politike, pri čemu je on spreman promijeniti mišljenje ako procijeni da bi mu to moglo donijeti neku korist. I, drugo, zato što ne spominje SAD kao aktivnog partnera, nego bi vodeću ulogu trebali preuzeti Europska unija i NATO, misleći pri tome očito na europske zemlje unutar saveza.

U financijskom smislu Europska unija svakako ima mogućnost pružiti Ukrajini dostatnu pomoć, a i vojna komponenta pomoći, u logističkom smislu, nije zanemariva. Samo Poljska danas ima vojnu silu s kojom bi se Moskva teško nosila, a na istočnom krilu NATO saveza još su i baltičke zemlje, kao i Finska, koje su same po sebi prilično tvrd orah. Ako te zemlje budu spremne prepustiti dio opreme i oružja Ukrajini i pojačati pomoć koju već sada pružaju, to bi ruskim postrojbama na terenu moglo znatno zagorčati život.

Produženje sukoba

Za sada nije potpuno jasno što je Trumpa nagnalo na ovakav radikalni zaokret u pristupu ukrajinsko-ruskom sukobu, ali čini se kako su vojne analize koje dobiva, i od svojih i od ukrajinskih obavještajnih službi, počele pokazivati ruske slabosti po kojima ovakva razina vojnog angažmana, ali i gubitaka, i u ljudstvu i u tehnici, za Rusiju nije još dugo održiva. Drugo, prema nekim pokazateljima, gospodarske sankcije koje su Moskvi nametnute prije tri i pol godine napokon su počele pokazivati jači učinak. I, treće, Zelenski je najavio kako će Trumpu tijekom sastanka u New Yorku pokazati neke, kako je rekao, odlične vijesti i podatke.

Naravno, u svemu treba uzeti u obzir i činjenicu da pojačani angažman NATO-a znači i veću količinu opreme, naoružanja i oružja koji će posredno biti isporučeni Kijevu. Što američkim proizvođačima osigurava enormnu zaradu.

Kako bilo da bilo, ako se ova promijenjena američka politika doista održi, to znači produženje sukoba u Ukrajini, ali i znatno slabljenje Rusije, koja će se, na kraju, morati povući u svoje granice. No prilično je izgledno da do takvog rješenja, bez jačeg utjecaja NATO-a, kako logistički, ali i uz pojačano slanje obavještajnih podataka, neće brzo doći.