Berlin i Varšava od prije nekoliko su dana na dometu balističkih raketa srednjeg dometa Iskander koje je Rusija razmjestila u Kalinjingradu, svojoj eksklavi na obali Sjevernog mora, smještenoj između Litve i Poljske. Najmanje dva lansera ovih raketa dometa oko 500 kilometara, čija bojeva glava teži i do 700 kilograma, snimljeni su satelitom tijekom vikenda na autocesti Kalinjingradske oblasti, oko 35 kilometara udaljeni od poljske granice.

Radijusom udara ti raketni sustavi pokrivaju veliki dio Poljske, Litvu, Latviju, dio Njemačke, kao i trećinu Estonije. Kako je riječ o konvencionalnim raketama, koje ne nose nuklearne bojeve glave, puno je izglednije da bi one mogle, u nekome trenutku, biti iskorištene u slučaju nekog dodatnog zaoštravanja odnosa ili ograničenog sukoba, bez izazivanja nuklearnog rata. No njihovo razmještanje u Kalinjingradskoj oblasti treba prije gledati kao nastavak ruskog "ispipavanja" terena i granica do kuda se može ići.

Trnu u oku NATO-a

- Ovo je opasno zaoštravanje, no mislim da ipak neće prerasti u nešto više od provokacije. Ma što god mi mislili, Rusija je uvijek bila prilično oprezna i dobro su procjenjivali dokud mogu ići a da ne prijeđu crvenu liniju, pa ne mislim da će drukčije biti i ovoga puta - kaže za naše novine politički analitičar, dr. Tvrtko Jakovina.

Koliko god ovo razmještanje projektila bilo dio svojevrsnog nadmudrivanja i strateškog tanga kojega Moskva pleše posljednjih dana, činjenica je kako je upravo Kalinjingradska oblast već godinama trn u oku NATO-a i prijetnja sigurnosti sjevernog dijela Europe. Riječ je o području koje je fizički izdvojeno iz ostatka Rusije, teritorija od oko 15 tisuća kvadratnih kilometara ali i području na kojem je stacionirana ruska Baltička flota. Kao jedina luka Rusije na sjeveru koja je otvorena tijekom cijele godine, Kalinjingrad je već prije niz godina pretvoren u svojevrsni vojni bastion kojim Moskva projicira snagu na Baltik i istočnu Europu. Točan broj vojnika koje Rusija drži u tom području nije poznat, no procjenjuje se kako ih je, bez mornarice, oko 25 tisuća. Iako se to na prvi pogled ne čini velikim brojem, treba imati na umu kako je njihova koncentracija vrlo visoka, a da su u Kalinjingradskoj oblasti smješteni i brojni raketni sustavi s nuklearnim bojevim glavama. Ako se izuzmu područja izravnih sukoba poput bojišnice u Ukrajini, Kalinjingrad već dugo vremena slovi kao najmilitariziranije područje u Europi.

- Iako sama nije u blizini bojišnice, Kalinjingradska oblast izvrsno služi kao područje s kojega se na istočno krilo NATO-a može vršiti pritisak, baš kao i Transnistria, odmetnuta regija Rumunjske na granici s Ukrajinom. Tamo se, kada se uzme u obzir Baltička flota kojoj je Kalinjingrad glavna luka, nalaze snage s kojima je moguće ugroziti ne samo Latviju, Litvu, Estoniju i Poljsku već i Švedsku, Finsku... Strateška važnost Kalinjingrada je golema, a nema sumnje kako će ju Putin maksimalno koristiti - kaže Vazsha Tavberidze, gruzijski novinar specijaliziran za sigurnosna pitanja istočne Europe.

Promjena taktike

Osim raketnih sustava i Baltičke flote koja je tamo smještena, još jedna stvar u Kalinjingradu predstavlja veliku prijetnju zapadnom savezu. Naime, upravo u Kalinjingradu je smještena jedna od najvažnijih ruskih baza za cyber ratovanje i radio-elektroničke sabotaže koje im omogućavaju blokiranje GPS signala u širokom radijusu, čime se znatno otežava zračni i pomorski promet. To je najbolje iskusila prije nekoliko tjedana i Ursula von der Leyen kada je njen zrakoplov izgubio GPS navigaciju prilikom slijetanja u Sofiju, što je najvjerojatnije "odrađeno" iz Transnistrie. Slična stvar, samo u puno većem opsegu, može se dogoditi na području koje je pod dometom kalinjingradskih sustava za ometanje.

Naravno, ma koliko god ruske snage u toj oblasti snažne bile, one u izravnom sukobu s NATO snagama u slučaju otvorenog rata nemaju prevelike šanse. Otprilike su u istoj poziciji u kojoj su, u vrijeme Hladnog rata, bile snage NATO-a u zapadnom Berlinu. Ali da Kalinjingradska oblast ostaje prijetnja Baltiku i neuralgična točka koja će destabilizirati situaciju na istočnom krilu NATO-a, u to nema nikakve sumnje. Kalinjingradska oblast vojni je adut koji je Moskva već duže vrijeme imala u rukavu, ali adut na koji još uvijek nije igrala. Očito je da je s postavljanjem Iskandera u tom području, projektila koji bez problema dosežu glavne gradove zemalja cijele regije, Kremlj odlučio promijeniti taktiku. 

Tvrtko Jakovina

VEDRAN KARUZA