Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovog je tjedna u Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu održala govor o stanju Unije, a među ostalim njezinim prijedlozima našao se i onaj o potrebi ukidanja kvalificiranog glasovanja država članica kada je riječ o vanjskoj politici. Naime, prema trenutačnim pravilima, sve članice EU-a moraju se složiti kada se donose odluke o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, uključujući uvođenje sankcija trećim zemljama, pokretanje misija i operacija te zaključivanje međunarodnih sporazuma. U taj kontekst ulazi i obrambena politika. U ovom trenutku cijela je priča na razini neformalnog prijedloga koji je von der Leyen iznijela u srijedu, tako da će do bilo kakvog konkretnog odlučivanja čelnika EU-a i država članica proći još dosta vremena.

Bez jasnog stava

Međutim, riječ je iznimno važnom pitanju za svaku pojedinu članicu EU-a, pa tako i za Hrvatsku. No ta tema još uvijek nije dovela do jasnog očitovanja hrvatskih stranaka iako postoje naznake o tome kako koja od njih promišlja o njoj.

Prve naznake oko toga mogle su se vidjeti još u studenome 2023., kada je tadašnji saziv EP-a glasovao o neobveznoj rezoluciji, koja se, među ostalim, bavi i tim pitanjem. Hrvatski europarlamentarci tada su glasovali različito. Četvero HDZ-ovih zastupnika - Željana Zovko, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak - glasovali su protiv, kao i konzervativac Ladislav Ilčić te neovisni Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić. Takvo su rješenje podržali SDP-ovci Biljana Borzan, Predrag Matić i Tonino Picula te liberal Valter Flego. Iako je riječ o prošlom sazivu EP-a, iz tog se glasovanja mogu iščitati i današnja razmišljanja eurozastupnika iz dviju najvećih stranki. Naime, svih četvero HDZ-ovih eurozastupnika nalazi se i u aktualnom sazivu EP-a, baš kao i SDP-ovci Borzan i Picula. IDS-ovac Flego nije ponovno izabran u EP, ali iz njegove tadašnje izjave mogu se iščitati i razlozi zbog kojih se odlučio podržati ideju o uvođenju kvalificirane većine, kao i stajalište njegove stranke. "Način odlučivanja kakav trenutno imamo ne omogućuje brzo donošenje odluka", rekao je Flego.

Protivljenje uvođenju kvalificirane većine jedna je od rijetkih stvari, moguće i jedina stvar, o kojoj istovjetno mišljenje imaju Zoran Milanović i Andrej Plenković.

Predsjednik Republike burno je reagirao kada se glasovalo o spomenutoj rezoluciji.

- Sama činjenica da se među državama EU-a raspravlja o ukidanju jednoglasnosti pri donošenju dijela njezinih odluka uznemirujuća je. Onaj koji bi uime Hrvatske prihvatio taj prijedlog, koji dolazi, naravno, iz Njemačke i Francuske, počinio bi čin veleizdaje. Onaj tko to želi, a koji nije ništa naučio iz iskustva Austro-Ugarske, Austrije prije toga, Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i ove zadnje Jugoslavije, nek' se onda ubije. EU ne može postati federacija jer je riječ o zajednici nacija koje su davno nastale - rekao je Milanović. Slično je govorio ove srijede kada je rekao da ga iskustvo i znanje "tjera na dodatni izoštreni instinkt da se tome ne predajemo".

- Mi smo, kvragu, država. Jesmo se mi odrekli svoje državnosti? - upitao se ovaj tjedan Milanović.

SDP popustljiviji

Međunarodni tajnik SDP-a Joško Klisović izjavio je u četvrtak za nas list "da što se tiče donošenja odluka jednoglasno, smatramo da to treba ostati gdje god to temeljni ugovori EU propisuju".

- Ali smo, naravno, spremni razmotriti svaku situaciju da se u određenim slučajevima glasa da se odustane od jednoglasnosti. Ali ne da se od nje odustane samo tako. I da promijenimo pravila donošenja odluka u EU-u. Svjesni smo značaja učinkovitog funkcioniranja EU-a, ali smo jednako tako svjesni da Hrvatska želi također imati mehanizam za zaštitu svojih interesa. To je jedan snažan mehanizam. Vrlo često se jednoglasnosti pokazuju kao takav mehanizam. Mi u načelu jesmo za jednoglasnost, da ona ostane, ali smo spremni razmotriti svaku konkretnu situaciju, glasati o tome da se u konkretnom slučaju odustane od jednoglasnosti i da se glasa kvalificiranom većinom - rekao je Klisović.

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, čija je stranka dio vladajuće koalicije, smatra da se tom problemu treba pristupiti krajnje pažljivo i detaljno ga analizirati prije nego što se donese konačna odluka o tome kako će se Hrvatska postaviti.