Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je u Europskom parlamentu u Strasbourgu održala govor o stanju Unije i tom prilikom iznijela brojne inicijative. Jedna od njih je i prijedlog da se na razini EU-a promijeni način odlučivanja o temama koje trenutačno traže jednoglasnu potporu svih država članica.

- Vjerujem da se trebamo pomaknuti prema kvalificiranoj većini u nekim područjima. Na primjer - vanjska politika. Vrijeme je da iskoristimo ovaj trenutak za ostvarenje europske neovisnosti. Trebamo se osloboditi okova jednoglasnosti. Stvar je u tome da trebamo osigurati da naša Unija bude brža i da može donositi odluke - rekla je von der Leyen.

EPA

Pljesak i zvižduci

Za ovo je dobila pljesak većine eurozastupnika, ali bilo je i povika protiv ove inicijative. Bit će zanimljivo kako će se oko ove teme, kada dođe na dnevni red, postaviti hrvatski eurozastupnici. Naime, HDZ i hrvatski premijer Andrej Plenković protive se ukidanju veta kao jednog od alata kojima se manje države mogu izboriti za neka svoja prava. U skladu s tim stajališta imaju i zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu. S druge pak strane SDP-ovi eurozastupnici, sudeći barem po njihovim dosadašnjim izjavama, skloni su podržati ukidanje prava veta. Međutim, tu je zanimljivo da se kandidat SDP-a za premijera 2024. i aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović oštro protivi ukidanju jednoglasnosti kada je riječ o donošenju ključnih odluka na razini EU-a. Zbog toga je i u srijedu jako kritično govorio o toj ideji von der Leyen.

- Vidim da ova predsjednica Europske komisije opet gura u pravcu razvoja EU-a u nešto što nikada ne smije biti, a to je naddržava. Tako se nismo dogovorili. Predsjednica Komisije koja bi se trebala baviti kvalitetom vina i kontrolom sanitarne razine gljiva, i još ponečim. Recimo, nepovoljnim ugovorima sa SAD-om koje sklapa, fatalnom lošim za Europu. Ona danas govori o stanju EU-a. O životu i smrti. O eshatologiji, o zagrobnom životu. O tome gdje ćemo biti sutra. To je neizabrana osoba, nema mandat građana. Europska komisija time se ne treba baviti. I tu neki u Europi koji na to upozoravaju potpuno točno govore. Moje iskustvo, moje znanje, sve što sam radio, i učio i školovao se dok nisam postao političar, tjera me na dodatni izoštreni instinkt da se tome ne predajemo. Mi smo država. Jesmo li se mi odrekli svoje državnosti? Jel’ se to smije reći? Onda si što? Suverenist? Desničar? To su gluposti - rekao je Milanović.

Trgovinskim sporazumom koji je von der Leyen dogovorila s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nisu baš zadovoljni svi u Europskom parlamentu.

Europski zastupnici optužili su predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen da je sklopila loš, jednostran trgovinski sporazum s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon što je u srijedu branila sporazum u svom godišnjem govoru o stanju Unije.

Čelnica Socijalista i demokrata Iratxe García Pérez upitala je von der Leyen “Gdje je bila Europa kada ste potpisali nepravedan sporazum s Trumpom?”. Ona je “neprihvatljivom” nazvala odluku vodstva EU-a da prihvati 15-postotnu carinu na većinu izvoza EU-a, a istovremeno ukine vlastite carine na američku industrijsku robu.

Kritike sporazuma

- Strateška autonomija EU-a zakopana je pod terenom za golf - rekla je García Pérez. Ona je mislila na trgovinski sporazum koji je von der Leyen sklopila s Trumpom u njegovu odmaralištu Turnberry u Škotskoj u srpnju ove godine.

García Pérez dio je europskog etsablišmenta, ali kritike sporazuma s Amerikom mogle su se čuti i s krajnje ljevice i desnice. Tako je njemački eurozastupnik Martin Schirdewan (Ljevica) rekao da su neka rješenja iz sporazuma koji je von der Leyen sklopila s Trumpom “bacanje upaljača na vatru europske ekonomske krize”.

Bas Eickhout iz Zelenih i Jordan Bardella iz desničarskih Patriota za Europu oštro su kritizirali obećanje von der Leyen da će EU kupiti 750 milijardi eura američke energije - uglavnom na bazi fosilnih goriva, ali iz različitih razloga. Eickhout smatra da bi taj novac trebao biti uložen u europske obnovljive izvore energije, a Bardella da će taj novac morati platiti zemlje članice. Lider Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber (CSU) branio je Von der Leyen upitavši kritičare koja je alternativa sporazumu koji je ona dogovorila s Trumpom. Ona je pak rekla da “sporazum pruža ključnu stabilnost u našim odnosima sa SAD-om u vrijeme ozbiljne globalne nesigurnosti”.

- Razmislite o posljedicama potpunog trgovinskog rata sa SAD-om - rekla je Von der Leyen.

Najveći dio svog istupa predsjednica Europske komisije posvetila je pitanjima sigurnosti.

- Europa mora biti u stanju brinuti se za vlastitu obranu i sigurnost, ovo mora biti trenutak neovisnosti Europe. Vjerujem da je to misija naše Unije, biti u stanju brinuti se za vlastitu obranu i sigurnost, preuzeti kontrolu nad tehnologijama i energijom koje će pokretati naša gospodarstva. Baš sada se crtaju borbene linije za novi svjetski poredak temeljen na moći - rekla je von der Leyen.