Treba mi streljivo i oružje, a ne prijevoz, poručio je Volodimir Zelenski američkom predsjedniku Joeu Bidenu, koji mu je, u prvim satima ruske invazije na Ukrajinu, u vrijeme kada su snage ruskog Specnaza bile na samo nekoliko desetaka kilometara od središta Kijeva, ponudio evakuaciju i izvlačenje na sigurno mjesto na Zapadu.

Danas, tri i pol godine poslije, situacija u Ukrajini potpuno je drukčija. Ukrajina je, usprkos ratnim okolnostima, uspjela razviti zavidnu vojnu industriju postavši jedan od bitnijih proizvođača vojne opreme, naoružanja, streljiva, ali i vrlo sofisticiranih oružanih sustava.

Sada je ukrajinska tvrtka Fire Point, koja, između ostalog, proizvodi i dalekometne rakete FP-5 Flamingo s bojevom glavom od 1.150 kilograma, najavila kako pokreće dio dodatne proizvodnje u Danskoj. Fire Point će u toj tvornici prvenstveno proizvoditi raketno gorivo.

- Jasno nam je da bi se Kremlj mogao pokušati osvetiti, ali na ovaj način pružamo ruku pomoći Ukrajini - rekao je danski ministar obrane Troels Lund Polsen.

U vrlo kratkom vremenu, i to pritisnuta nuždom, Ukrajina je prerasla u jednog od vodećih svjetskih proizvođača oružja. I tu ne govorimo samo o tehnički jednostavnim sustavima poput pješačkog naoružanja, streljiva ili artiljerijskog oružja. Danas dronovi domaće proizvodnje koji se koriste na bojištu čine oko 95 posto bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga, dok su na samom početku sukoba bili gotovo isključivo ovisni o turskim Bayraktarima. I tu ne govorimo o malim brojkama. Procjenjuje se kako će samo ove godine s ukrajinskih traka za proizvodnju sići oko 30.000 dronova, velikom većinom tehnološki superiornih sličnim proizvodima koji dolaze sa Zapada, pri čemu sada već koriste i umjetnu inteligenciju. Tu su i dalekometno krstareći projektili poput Neptuna, Palanitsie ili Rute, koji su prijetnja velikim ruskim sustavima ili brodovlju na Crnom moru.

Koliko je proizvodnja oružja uvećana pokazuje podatak da je 2022. ukrajinska vojna industrija izbacivala proizvoda u vrijednosti od oko jedne milijarde dolara na godinu, dok je lani proizvela oružja u vrijednosti od oko 10 milijardi dolara. Do kraja godine vrijednost proizvodnje za 2025. procjenjuje se na oko 30 do 35 milijardi dolara.

Točne lokacije proizvodnih pogona čuvaju se kao vojna tajna, a i pogoni se povremeno sele s jednog na drugo mjesto kako bi se izbjegla, ili bar smanjila na najmanju moguću mjeru, opasnost od ruskog udara ili sabotaže.

Uz proizvodnju sofisticiranih oružja Ukrajina je obnovila i dodatno ojačala i proizvodnju klasične vojne opreme i streljiva.

U ovome trenutku Ukrajina je, i unatoč velikim sukobima koji se odvijaju na istoku zemlje, samodovoljna za oko 50 posto svojih potreba u oružju i streljivu. Ono čega joj nedostaje i o čemu je, još uvijek, ovisna o stranoj pomoći mahom su sustavi protuzračne obrane, teško oklopništvo, kao i napadno zrakoplovstvo. Ostale potrebe Ukrajina uspijeva više ili manje pokriti sama, i to do te mjere da se vjeruje kako će zabrana izvoza oružja i streljiva iz Ukrajine, koju je Kijev uveo na početku rata, biti do kraja godine ukinuta. To je vijest koja se zapadnim proizvođačima oružja zasigurno ne sviđa jer ukrajinsko oružje i streljivo koje će biti ponuđeno na stranom tržištu ne samo da će biti relativno jeftino već i dokazano na bojišnici, što će ga činiti vrlo konkurentnim.