Građani od Europske unije očekuju jaču zaštitu u slučaju međunarodnih kriza i sigurnosnih rizika

09.04.2022., Sibenik - Zastava Europske unije i Republike Hrvatske. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

4.9.2025., 6:30

istraživanje Eurobarometra

Građani od Europske unije očekuju jaču zaštitu u slučaju međunarodnih kriza i sigurnosnih rizika

Traži se i veće jedinstvo članica u odgovorima na trenutačne globalne izazove

Građani zemalja članica Europske unije traže od Europskog parlamenta da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti u slučaju međunarodnih kriza i sigurnosnih rizika i da države članice zajednički odgovore na trenutačne globalne izazove.

To je pokazalo posljednje istraživanje Eurobarometra, koje je naručio Europski parlament, a provela agencija Verian u razdoblju od 5. do 29. svibnja u svih 27 država članica.

Naime, usred nestabilnog geopolitičkog okruženja, rata u Ukrajini i stalnih agresivnih prijetnji Rusije, 68 posto Europljana smatra da bi Europska unija trebala imati veću ulogu u zaštiti svojih građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. Čak 90 posto ispitanika poziva države članice na veću ujedinjenost, a 77 posto vjeruje da EU treba više sredstava za odgovor na trenutačne globalne izazove.

Različiti prioriteti

U Hrvatskoj pak 65 posto građana očekuje pojačanu ulogu EU-a u obrani od globalnih rizika, dok je, kao i na EU razini, devet od deset ispitanika u Hrvatskoj, odnosno 90 posto, smatralo da bi članice trebale biti ujedinjenije, a 87 posto je mišljenja da EU treba izdvojiti više sredstava.

Europljani su zabrinuti zbog trenutačne političke i gospodarske situacije te njih 37 posto smatra da se Unija treba usredotočiti na obranu i sigurnost kako bi ojačala svoj položaj u svijetu, a da veću pozornost treba dati konkurentnosti, gospodarstvu i industriji smatra 32 posto ispitanih građana zemalja članica.

Osim toga, 41 posto građana mišljenja je da bi prioritet Europskog parlamenta trebala biti inflacija, rast cijena i troškova života, a 34 posto da bi to trebali biti obrana i sigurnost, dok 31 posto Europljana prioritetom smatra borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Za 39 posto ispitanika u Hrvatskoj konkurentnost, gospodarstvo i industrija primarno su područje na koje bi se EU trebao usredotočiti u jačanju svoje uloge. Trećina Hrvata, 33 posto, izdvaja sigurnost hrane i poljoprivredu primarnim područjem, a 30 posto najvažnijim drže demografiju, migracije i starenje stanovništva. Obrana i sigurnost na četvrtom su mjestu, i to prioritetom smatra petina, odnosno 26 posto Hrvata, što je iza energetske neovisnosti i infrastrukture, koju primarnim smatra 28 posto ispitanika. Kod odgovora o prioritetnim temama kojima bi se trebao baviti Europski parlament u istraživanju Eurobarometra uvjerljivo dominira problem inflacije i troškova života, čak 55 posto, a slijede podrška gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta s 41 posto te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti s 38 posto.

Djelovanje EU-a na svakodnevicu

Istraživanje je pokazalo da gotovo dvije trećine građana ili 72 posto smatra da djelovanje EU-a utječe na njihovu svakodnevnicu. Polovicn njih učinak EU-a drži pozitivnim, 31 posto ni pozitivnim ni negativnim, a 18 posto negativnim.

Europska unija smatra se stabilnim mjestom za život, a 73 posto ispitanih građana misli da njihova zemlja ima korist od članstva. Konkretne koristi od članstva u doprinosu Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti vidi 37 posto ispitanika, u boljoj suradnji država članica 36 posto, a u gospodarskom rastu 29 posto.

Ispitanici u Hrvatskoj u znatno manjoj mjeri od EU prosjeka smatraju da Unija utječe na njihov svakodnevni život. To djelovanje pozitivnim ocjenjuje 61 posto građana, stava da je utjecaj EU-a ni pozitivan ni negativan je 33 posto ispitanika, a negativan 6 posto. Čak 79 posto građana u Hrvatskoj prepoznaje koristi od članstva u EU-u, u najvećoj mjeri kroz nove mogućnosti za rad, 49 posto, te doprinos EU-a održavanju mira i sigurnosti, kao i gospodarskom rastu i boljem standardu građana - po 32 posto.

Politologinja s Međunarodnog sveučilišta i geopolitička analitičarka, dr. sc. Jadranka Polović, doc., kaže da rezultati istraživanja pokazuju da su građani EU-a suočeni s velikim rizicima zbog rata na europskom kontinentu, koji zaista prijeti da preraste u jedan općeeuropski rat koji može dovesti do velikih problema.

- Vidjela sam podatak da se jako velik broj stranaca nalazi među ranjenicima u bolnicama Harkova i na području Ukrajine. Najava francuskog Ministarstva zdravlja da se pripreme bolnice za prihvat golemog broja ranjenika, što su već prije njih učinile Njemačka, Velika Britanija, Švedska i druge skandinavske zemlje, pokazuje da Europa gura mogućnost velikoga vojnog sukoba u Europi. Naravno da su ljudi zabrinuti i sasvim je očekivano da traže jedinstven odgovor - ističe Polović, dodajući kako to znači da građani žele da se države članice naoružaju.

Polović također smatra da je u istraživanju trebalo pitati građane podržavaju li i pregovore u smislu zaustavljanja sukoba i prijetnji.

Uvjetovan novac

Što se pak tiče učinkovitijeg ulaganja u prioritete, gotovo 8 od 10 Europljana ispitanih u istraživanju Eurobarometra smatra da bi više projekta trebao financirati EU u cjelini umjesto pojedinih država članica.

Velika većina ispitanih građana, 91 posto, mišljenja je da bi Europski parlament trebao imati adekvatne informacije i alate za nadzor potrošnje EU-a. Osim toga, 85 posto ispitanika na EU razini, i većina njih u svim državama članicama, slaže se da bi financiranje država članica trebalo biti uvjetovano njihovim poštovanjem vladavine prava i demokratskih načela.

Osvrćući se na rezultate Eurobarometra, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola kazala je da građani EU-a žele da se Europa usredotoči na sigurnost i gospodarstvo.

- Oni traže stabilnost u EU-u i očekuju snažan i ujedinjen europski glas u današnjem nesigurnom svijetu. Naši prioriteti i sljedeći dugoročni proračun EU-a stoga moraju Uniji omogućiti da se uhvati ukoštac s novim geopolitičkim okolnostima. Parlament je saslušao zahtjeve, a sada moramo poduzeti konkretne financijske korake, uložiti u ono što je važno i predstaviti rezultate našim građanima - poručila je Metsola.

Modeli integracije migranata ne funkcioniraju

Jadranka Polović drži da EU ima iznimno velikih problema jer su socijalne tenzije iznimno velike.

- Postoje velike globalne nejednakosti, unutar svake članice. Imate prebogatih ljudi i mislim da smo se vratili u jednu eru feudalizma, što je nevjerojatno. Imamo opsadu migrantima koji ugrožavaju sigurnost građana. Stoga građani i od svojih zemalja i od EU-a traži jedinstven odgovor na rješavanje tih pitanja - naglašava Polović napominjući da kada građani traže veće izdvajanje za obranu i veće jedinstvo, svakako traže nekoga tko će ih zaštititi ne samo od fame napada Rusa nego tko će ih zaštititi od napada migranata i velikog kriminala koji je evidentan u svim zemljama članicama.

Prema njezinim riječima, to pokazuju i odgovori hrvatskih građana, koji su problem migracija i demografije stavili ispred obrane i sigurnosti.

- Nismo glasali za ovakvu migrantsku politiku i ovakve kvote, nismo glasali ni za ovakvu demografsku politiku. Vlade rade na svoju ruku. U Australiji je izišlo na stotine tisuća ljudi kako bi se suprotstavilo migrantskoj politici, a vlada ih proglašava neonacistima. U Velikoj Britaniji, Francuskoj samo je pitanje dana kada će doći do incidenata. Ni jedan model multikulturalnosti, integracije ili asimilacije ne funkcionira, a vlade država uporno dovode migrante kako bi maksimalno snizili cijene rada - upozorava Polović.

#Eurobarometar #Europska Unija #Zaštita