Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je na Bledskom strateškom forumu izrazio određeni skepticizam da će do 2030. godine doći do proširenja Europske unije, navodeći da je Sjeverna Makedonija blokirana, Srbija "na rubu građanskog rata", a BiH pod stalnom prijetnjom secesionizma. 

Hrvatski premijer je na 20. izdanju skupa na Bledu sudjelovao na panelu „Bledski zalog: San ili stvarnost?” uz premijera Slovenije Roberta Goloba, crnogorskog premijera Milojka Spajića, albanskog premijera Edija Rame i povjerenicu Europske komisije za proširenje Martu Kos. 

Bledski zalog odnosi se na odluku koja je 2023. donesena na tom skupu, a kojom je postavljen cilj da EU i zemlje zapadnog Balkana budu spremne za proširenje do 2030. godine. 

Da stvari ne idu u tom smjeru pokazala je ranija izjava slovenskog premijera za Radioteleviziju Slovenije. Golob je rekao da su na Bled namjerno pozvani samo premijeri Albanije i Crne Gore jer žele poslati poruku da će „pristupanje biti moguće prvo onima koji će ozbiljno provoditi reforme”. 

Plenković je na panelu rekao da je proširenje, koje on snažno zagovara, dobilo novi zamah nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, no da „nije toliko siguran” da je ono prioritet među državama EU-a. 

Ključno pitanje, o kojem se u pravilu toliko i ne govori, pitanje su europskog proračuna i načina donošenja odluka – „dva neizgovorena ključna elementa”. 

Plenković propitkuje hoće li veće članice primiti nove manje države sa „skromnim” doprinosom europskom proračunu, ali s jednakim pravom glasa. 

„Deset najbogatijih država financira 80 posto proračuna”, podsjetio je. 

Pozvao je na „realističnost”, kazavši da proširenja neće biti bez ispunjenih kriterija država članica te povoljnog političkog trenutka. 

Trenutačno „imamo blokiranu Sjevernu Makedoniju, Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutarnjih nemira i prosvjeda, na rubu građanskog rata, Bosnu i Hercegovinu” u kojoj Milorad Dodik opetovano prijeti odcjepljenjem Republike Srpske, nastavio je premijer. 

Plenković je kasnije, u izjavi novinarima, pojasnio svoju izjavu o „građanskom ratu”, kazavši da je u Srbiji nakon tragičnih događaja - masovnog ubojstva u beogradskoj školi te pada nadstrešnice u Novom Sadu - stvoreno „ozračje” u kojem prosvjedi traju već više od dvije godine, što je  „stanje koje nije uobičajeno”. 

Cilj njegove izjave na panelu stoga je bio da se publici koja „ne prati sve detalje” situacije u Srbiji „malo dočara kako to sve skupa izgleda, osobito zadnjih mjeseci”. 

„Nemojte misliti da zagovaram takav scenarij, samo hladno opisujem”, naglasio je. 

Plenković je na panelu spomenuo je i slučaj Banjske, sukoba kosovske policije i dobro naoružanih Srba kod istoimenog manastira iz rujna 2023. godine, koji je prošao „bez ozbiljnih izjava ili artikulacija ikoga u EU-u”. 

„Pravili smo da se to nije dogodilo”, naglasio je. 

Plenković je stoga pozvao na „trijeznost” oko pitanja proširenja i promjena globalnog konteksta, upozorivši da će treći akteri biti sve utjecajniji u zemljama kandidatkinjama što one duže budu izvan europskog saveza. 

Postotak političke podrške europskom članstvu unutar tih zemalja nije dobar pokazatelj sam po sebi, jer su i Hrvati snažno podržavali ulazak u EU, a kad bi danas Hrvatska izašla na referendum, „bilo bi 50-50”. 

„Narativi su se promijenili. Ima toliko dezinformacija koje se šire, a ljudi u kontekstu tehnološke revolucije skloni su vjerovati lažnim informacijama. To je vječna bitka”.

Odbacio optužbe o revizionizmu i podjelama

Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ostvarila najveći stupanj razvoja i sigurnosti u svojoj povijesti te je odbacio ocjene da zemlja klizi u povijesni revizionizam ili da su podjele u društvu dublje nego prije.

„Ako je danas Hrvatska gora nego što je bila 2013., dajte mi neki dokaz. U slobodi govora? Pa ne znam da li možemo biti slobodniji nego što jesmo. Hrvatska nije bila nikad razvijenija, ljudi nisu nikad bolje živjeli, nikad sigurnija, nikad integriranija među najrazvijenije zemlje EU“, rekao je Plenković u izjavi novinarima na marginama Bledskog strateškog foruma.

"Neka mi bilo tko kaže što se to bilo kome uvjetuje, limitira, cenzurira", upitao je.

Premijer je istaknuo kako se u javnom prostoru „permanentno nastoji kreirati atmosfera dramatičnosti“, iako je, kako tvrdi, zemlja postigla značajne rezultate – od gospodarskog rasta, najnižeg stupnja nezaposlenosti, najvišeg kreditnog rejtinga u povijesti do ulaska u Schengen i Eurozonu. Dodao je kako Hrvatska iduće godine očekuje i članstvo u OECD-u.

Reakcija na optužbe o revizionizmu

Osvrćući se na nedavne rasprave u javnosti o koncertu Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, Plenković je ocijenio kako se radi o pokušajima da se stvori percepcija povijesnog revizionizma.

„Na koncertu je bilo 500.000 ljudi, nije bilo ni jednog razbijenog izloga, ni jednog zapaljenog auta, a sada se raspravlja o pjesmi staroj 35 godina“, rekao je premijer. Dodao je da je osobno bio na generalnoj probi uoči koncerta te naglasio da mu zbog toga nije žao.

Plenković je poručio kako njegova vlada ne promovira ustaštvo ni povijesni revizionizam. „Stabilni smo što se tiče prava manjina, ona se poštuju, programi se financiraju. Jedno odlučno 'ne' fabriciranoj histerizaciji“, istaknuo je.

Veliki dio podjela u hrvatskom društvu, ocijenio je premijer, potječe od predsjednika Republike Zorana Milanovića. „Zato što dio ljudi, nažalost, vjeruje proruski orijentiranom predsjedniku koji je dva puta dobio potporu hrvatskih birača. On je stvorio atmosferu podjela“, rekao je Plenković.

Dodao je kako se u javnosti nametnula podjela „ili si čovjek ili si HDZ-ovac“, a da na takve poruke „lijeva scena nikada nije reagirala“. Kao primjer naveo je i zabranu Thompsonova koncerta u Puli te, kako je rekao, „dvostruke kriterije“ u pristupu kulturnih i političkih aktera.

Premijer je podsjetio da je Hrvatska prošla kroz velike krize – pandemiju covida-19, potrese i energetsku krizu – a da je pritom održala socijalnu koheziju i nastavila s integracijom u EU.

„Prošli smo sve krize i ostali stabilni. Hrvatska nikada nije imala veću zaposlenost niti nižu stopu nezaposlenosti. Imamo najviši kreditni rejting, turistička sezona je bolja nego lani. Ulazak u Schengen i eurozonu učvrstio je naš položaj, a sljedeći korak je OECD“, poručio je.

Plenković je naglasio da su u proteklih devet godina, koliko je na čelu vlade, ostvareni rezultati koji Hrvatsku svrstavaju među uspješne članice EU-a. „Nikada nismo bili integriraniji u europski i međunarodni poredak nego danas“, rekao je.

Oštro je odbacio kritike iz oporbenih krugova i medija da njegova vlada tolerira ili potiče revizionističke pojave. „Fabricirana je atmosfera, a mediji često daju lažne teze. Imali smo situaciju da se govorilo kako će koncert na hipodromu završiti tragedijom, a sada, kad nije bilo nikakvih incidenata, raspravlja se o tekstovima pjesama“, kazao je.

Ujedno je podsjetio na, kako je rekao, „lažnu tezu“ s kojom je predsjednik Milanović pobijedio na izborima – da vlada planira slati hrvatske vojnike u Ukrajinu. „Na temelju te laži on je dobio mandat, a mediji su tome davali prostor kao da se radi o realnoj opciji, iako to nikada nitko nije predložio“, rekao je Plenković.

"Dakle, veliki dio odgovornosti za ovo snose ovi koji sada jedan drugom dobacuju takozvanu hiperventilirajuću histeriju. Ja vam samo nakon gotovo mjesec dana reduciranog, ne izričaja, nego broja nastupa, objašnjavam vam što se zbiva", rekao je premijer.

Na pitanje je li vladino priopćenje o Jergoviću bilo hiperventiliranje sa strane vlade, odgovorio je da je ono "bilo sasvim legitimno".

Povijesni revizionizam i ustašizacija Hrvatske je, kaže premijer, "jedan bubble koji stvara lijevi politički establishment samo radi sebe, jer nemaju drugu temu.

"Nemaju temu, nemaju rješenje. Izgubili su parlamentarne izbore nakon predsjedničkih izbora koji su dobiveni na lažnoj tezi da hrvatska vlada šalje hrvatske vojnike u Ukrajinu, što je notorna laž. Poraženi su teško na lokalnim izborima i sad im se kao melem na ranu stvorila lažna teza o povijesnom revizionizmu i ustašizaciji Hrvatske. Mislim, potpuni nonsens", istaknuo je.