Donald Trump i Vladimir Putin održat će razgovore na Aljasci u petak, a nade američkog predsjednika da će zaključiti sporazum o prekidu vatre u Ukrajini su neizvjesne, ali posljednja Putinova ponuda o mogućem nuklearnom sporazumu mogla bi obojici pomoći da spase obraz.

Sastanak ruskih i američkih čelnika u zračnoj bazi iz doba hladnog rata na Aljasci bit će njihov prvi razgovor oči u oči otkako se Trump vratio u Bijelu kuću, a događa se u jeku ukrajinskih i europskih strahova da bi Trump mogao izdati Kijev.

Bijela kuća priopćila je da će se sastanak održati u 11 sati po mjesnom vremenu (19:00 po GMT-u).

Trump, koji je jednom rekao da će završiti ruski rat u Ukrajini u roku od 24 sata, izjavio je u četvrtak da se troipolgodišnji sukob pokazao tvrđim orahom nego što je mislio.

Rekao je da bi, ako njegovi razgovori s Putinom prođu dobro, dogovaranje sljedećeg trostranog samita s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem - koji nije pozvan na sastanak u petak - bilo još važnije od njegovog susreta s Putinom.

Trump inzistira na primirju kako bi ojačao svoj kredibilitet globalnog mirotvorca dostojnog Nobelove nagrade za mir, nešto što je jasno dao do znanja da mu je važno.

Ukrajinu i njezine europske saveznike ohrabrio je njihov razgovor u srijedu u kojem se, kako su rekli, Trump složio da Ukrajina mora biti uključena u sve razgovore o ustupanju teritorija. Zelenskij je rekao da je Trump također podržao ideju sigurnosnih jamstava u poslijeratnom rješenju, iako ih američki predsjednik nije javno spomenuo.

Taj je razgovor ublažio njihove strahove od dogovora Trumpa i Putina koji bi Ukrajinu stavio pod pritisak da napravi teritorijalne i druge ustupke.

Putinu treba Trump da pomogne Rusiji da se oslobodi stega sve strožih zapadnih sankcija ili barem da ne udari Moskvu s još sankcija, čime je Trump prijetio.

Dan prije samita, čelnik Kremlja ponudio je mogućnost nečega drugog što zna da Trump želi - novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja koji bi zamijenio posljednji preostali, a koji istječe u veljači sljedeće godine.

Trump kaže da će Putin pristati na dogovor o Ukrajini

Trump je uoči summita rekao da misli da će Putin pristati na dogovor o Ukrajini. Putin je, u međuvremenu, pohvalio ono što je nazvao "iskrenim naporima" SAD-a da se okonča rat.

Izvor blizak Kremlju rekao je za Reuters da izgleda kao da su dvije strane prethodno uspjele pronaći neki neodređeni zajednički jezik.

"Navodno će se sutra (u petak) dogovoriti neki uvjeti jer se Trump ne može odbiti, a mi nismo u poziciji odbiti (zbog pritiska sankcija)", rekao je izvor koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme.

Putin je postavio stroge uvjete za potpuno primirje, ali jedan kompromis mogao bi biti postupno primirje u zračnom ratu, iako su se obje strane optužile za kršenje prethodnog sporazuma.

"Ako oni (Rusi) uspiju staviti na stol dogovor koji stvara neku vrstu primirja, ali koji ostavlja Rusiji kontrolu nad tom eskalacijskom dinamikom, ne stvara nikakvo istinsko odvraćanje na tlu ili nebu iznad Ukrajine... to bi bio divan ishod iz Putinove perspektive", rekao je Sam Greene, direktor Demokratske otpornosti u Centru za analizu europske politike.

Trump sugerira da će biti potrebna razmjena teritorija

Zelenskij je optužio Putina da blefira i igra kako bi dobio na vremenu i izbjegao američke sekundarne sankcije te je isključio mogućnost predaje Moskvi bilo kojeg teritorija.

Trump je rekao da bi razmjena teritorija između Rusije i Ukrajine mogla biti način za rješavanje zastoja.

Putin, čije snage kontroliraju gotovo petinu Ukrajine, želi da Trump počne oživljavati smanjene ekonomske, političke i poslovne veze dviju zemalja i, idealno, da taj proces ne uvjetuje napretkom u Ukrajini.

No, nije jasno je li Putin spreman na kompromis oko Ukrajine. Na vlasti četvrt stoljeća, šef Kremlja stavio je na kocku svoje nasljeđe i mora izaći iz rata s nečim što može prodati svom narodu kao pobjedu.

Glavni među njegovim ratnim ciljevima je potpuna ruska kontrola nad industrijskom regijom Donbas u istočnoj Ukrajini, koja obuhvaća regije Donecka i Luhanska. Unatoč stalnom napretku, oko 25 posto Donecka je izvan ruske kontrole.

Putin također želi potpunu kontrolu nad ukrajinskim regijama Herson i Zaporižje; da se članstvo Kijeva u NATO-u ukloni s dnevnog reda; i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga.

Ukrajina je izjavila da su ti uvjeti neprihvatljivi i jednaki zahtjevu za kapitulaciju. 

Sastanak na strateškoj lokaciji iz hladnog rata

Američki predsjednik Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin sastaju se u petak u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vrijeme hladnog rata.

Povijest baze Elmendorf-Richardson u blizini Anchoragea, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine. 

Prvotno je imala ključnu ulogu u američkim vojnim operacijama protiv Japana u Drugom svjetskom ratu, ali je vrhunac aktivnosti doživjela nakon 1945. porastom napetosti između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država

Do 1957. otprilike je 200 borbenih zrakoplova stacionirano u Elmendorfu i još jednoj bazi na Aljasci dok je u regiji instalirano više radarskih sustava.

U narednim desetljećima se vojna prisutnost na Aljasci postupno smanjivala, dijelom zbog preraspoređivanja vojnih resursa prema ratu u Vijetnamu.

Ipak, baza je zadržala velik strateški značaj, a naročito usred sve većeg zanimanja za Arktik.

Golema baza ima preko 800 zgrada, dvije piste i oko 6000 vojnih djelatnika, prema internetskoj stranici pacifičkog zapovjedništva ratnog zrakoplovstva (PACAF).

Povrh očite logističke prednosti za organiziranje sastanka ruskog i američkog predsjednika na takvoj zatvorenoj i krajnje sigurnoj lokaciji, izbor vojne baze je simboličan, prema George Beebeu, bivšem specijalistu CIA-e za Rusiju i stručnjaku američkog think-tanka Quincy Institute for Responsible Statecraft.

"Ovime Donald Trump pokazuje da ovo nije hladni rat. Ne ponavljamo one hladnoratovske samite koji su se održavali u neutralnim zemljama, u Austriji, Švicarskoj i Finskoj. Ulazimo u novu eru", tvrdi stručnjak.

No, ostaje činjenica da je američki predsjednik, hotimice ili ne, u srijedu prizvao u pamet sovjetsko razdoblje.

Iznerviran kritičnim komentarima o samitu u medijima, na svojoj društvenoj mreži Truth Social je napisao: "Čak i kad bih zaradio Moskvu i Lenjingrad u dogovoru s Rusijom, lažljivi mediji bi rekli da sam loše prošao".