Predstava je počela, a kako će, i kada, završiti, tek ćemo vidjeti. Naime, u četvrtak su za više od devedeset zemalja svijeta, odnosno za robu koja iz njih pristiže u SAD, na snagu stupile carine koje je američki predsjednik Trump uveo kao svojevrsni "reciprocitet radi smanjivanja trgovinskog deficita".

“Ponoć je!!! Milijarde dolara od carina sada se slijevaju u Sjedinjene Američke Države", objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social samo nekoliko trenutaka nakon što su carine stupile na snagu. A one su doista šarolike. Tako se na Tajvan odnosi 20 posto carine, bez obzira na to što je riječ o ključnom američkom savezniku na Dalekom istoku. Kanadi je, umjesto prvotnih 25, uvedeno 35 posto pod izlikom da službena Ottawa ne surađuje dovoljno u suzbijanju trgovine drogom preko američke granice. Laosu i Mijanmaru "odrezano" je 40 posto u carinama. Neutralna Švicarska sada se nosi s carinama od visokih 39 posto, iako nikome nije jasno čime je Bern to "zaslužio"...

Bolje Kina nego pregovori

Dio zemalja, poput Japana i Južne Koreje, iskoristio je period od Trumpova dolaska u Bijelu kuću, kada je već najavio kako će carine biti njegovo glavno oružje, za pregovore kojima bi ishodile niže stope. I djelomično su uspjele u tome jer se na robu koja sada dolazi iz Japana u SAD primjenjuje stopa od 20 posto, baš kao i za Južnu Koreju. No, nisu svi bili, niti su još uvijek, otvoreni za pregovore.

“Ne pada mi na pamet da sada otvaramo pregovarački proces s Trumpom. To bi bilo za našu zemlju ponižavajuće, a uspjeh bi bio vrlo upitan. Pitanje je što bismo od bilo kakvih pregovora sada dobili", ustvrdio je brazilski predsjednik Lula, čiju zemlju, odnosno robu koja iz nje dolazi, SAD sada carini s golemih 50 posto. Umjesto pregovora, Lula je najavio da će radije razgovarati s Kinom kako bi veći dio brazilskih roba i usluga preusmjerio na kinesko tržište.

To je jasan pokazatelj da će se zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) pokušati organizirati i uspostaviti novo, paralelno svjetsko tržište kako bi izbjegli veće gubitke u svojoj proizvodnji. Iako osnovan prije petnaestak godina, BRICS dosada nije imao veće značenje, no ta bi se uloga mogla uskoro promijeniti.

- U ovome trenutku događa se redefinicija globalne ekonomije, i vjerojatno ništa više neće biti isto, neće biti ni nalik onomu na što smo naviknuli. Stvara se jedan novi globalni ekonomski poredak - kaže dr. sc. Dino Ivan Dogan s Luxembourg School of Business.

I novac i politika

Iako je Trump carine najavio kao model izjednačavanja Amerike s ostalim zemljama koje su ju, kako tvrdi, godinama iskorištavale i podkradale, carine se primjenjuju i na drugim osnovama, kao modeli pritiska, pa čak i kao sankcije. Tako je Indiji uvedena carina od 50 posto jer New Delhi i dalje kupuje rusku naftu u golemim količinama. I to je prilično pametan potez. Umjesto da sankcionira samu Rusiju zbog rata u Ukrajini, SAD sankcionira, i to prilično žestoko, one koji od Rusije kupuju energente i time omogućavaju ruske vojne pothvate. Meksiku su carine još u razmatranju budući da traju pregovori između njih i Washingtona, no glavno pitanje nije trgovinski disbalans, već pritok imigranata i krijumčarenje droge preko južne američke granice.

Dino Ivan Dogan

PIXSELL

Kako god bilo, diljem svijeta upaljen ja znak za uzbunu, a gotovo sve zemlje svijeta danas traže model kako normalizirati međunarodnu trgovinu, kako naći alternativna tržišta i kako iz svega ovoga izaći sa što manje štete. Traže se nova ekonomska savezništva, novi partneri, a u tome će, izgleda, najuspješniji biti Brazil, Indija i Kina iako su im uvedene carine vrlo visoke, a udio roba koje izvoze u SAD znatan.

Europska unija je, što se tiče uvedenih carina, prošla relativno blago, s carinama od 15 posto. No to još uvijek ne znači da se taj udar neće osjetiti na europskom gospodarstvu. No problem kod Europske unije leži u nečem drugom.

- Europska unija prilično je nespremno ušla u sve, apsolutno je nepripremljena. Ako itko misli da se europske zemlje poput Francuske ili Njemačke, a pogotovo manje zemlje poput Slovačke ili Hrvatske, same mogu nositi s ovim redefiniranim globalnim gospodarstvom, taj živi u iluzijama. Europska unija treba tražiti nove, dodatne partnere. I gledajući logikom, treba vidjeti tko bi taj partner mogao biti. S jedne strane, Europskoj uniji treba novo tržište, ali isto tako treba joj partner koji posjeduje mineralna bogatstva. I sve upućuje na Afriku - kaže dr. sc. Dogan.

Kolonijalna ostavština

Na žalost, u tome leži i jedan povijesni problem. Do prije stotinjak godina velikim dijelom afričkog kontinenta vladale su upravo europske zemlje, a one danas na svoje nekadašnje kolonijalne vladare ne gledaju baš lijepim očima. U vrijeme belgijske vladavine Kongom, koji je rudama i mineralima najbogatija afrička država, počinjeni su strašni zločini u kojima su stradali milijuni ljudi. Zločini koji se danas savršeno uklapaju u opis genocida. A to se ne zaboravlja tako lako.

- Naravno, iako je od tada prošlo dosta godina, ne može se reći "sada više to ne vrijedi, bilo pa prošlo". Ljudi pamte, i uspostavljanje jakih i značajnih veza s državama koje su prolazile kalvariju bit će jako teško. Uz to, na afričkom kontinentu već dvadesetak godina Rusija i Kina znatno jačaju svoju prisutnost i pitanje je koliko sada tu još ima mjesta za nove igrače - kaže dr. Dogan.

Uz ove, nazovimo ih redovite, carine, Donald Trump najavio je u četvrtak da će uvesti i carine od 100 posto na poluvodiče i čipove, što će, vrlo vjerojatno, izazvati i globalno poskupljenje elektroničkih uređaja. No i tu ima kvaka. Naime, tvrtke za proizvodnju elektroničkih čipova koje su izgradile, ili će tek izgraditi, svoja postrojenja u SAD-u bit će izuzete iz te mjere. Tako će za najvećeg svjetskog proizvođača TSMC s Tajvana carina biti 0. Carine, ali znatno smanjene, na čipove plaćati će i Samsung te SK Hynx, no pod kojim uvjetima i zbog čega su one dobile povlašteni status ni Bijela kuća ni proizvođači nisu htjeli komentirati. Nvidia i Intel, koji su bazirani u SAD-u, naravno, neće biti dužni plaćati nikakve dodatne namete.