Opsežna studija ljudskih bolesti koja seže u posljednjih 37.000 godina identificirala je štetne bakterije, viruse i parazite koji muče ljude tisućljećima, pronašavši prve dokaze o bakteriji kuge prije otprilike 5500 godina. Studija je mapirala cijeli katalog zaraznih bolesti analizirajući DNK kostiju i zuba 1313 ljudi koji su živjeli diljem Europe i Azije (Euroazije) od ranog kamenog doba, prije otprilike 12.500 godina, do prije otprilike 200 godina - a najstariji uzorak datira još od prije 37.000 godina.

Istraživači su otkrili da najraniji dokazi o zoonotskim bolestima - bolestima koje se prenose sa životinja na ljude - datiraju prije otprilike 6500 godina, a sve su raširenije oko 1500 godina poslije. "Dugo smo sumnjali da je prelazak na poljoprivredu i stočarstvo otvorio vrata novom dobu bolesti - sada nam DNK pokazuje da se to dogodilo prije najmanje 6500 godina", rekao je profesor Eske Willerslev sa sveučilišta u Cambridgeu i Kopenhagenu. "Te infekcije nisu samo prouzročile bolesti - možda su pridonijele kolapsu populacije, migraciji i genetskoj prilagodbi", dodao je.

Studija je otkrila najstariji genetski trag bakterije kuge, Yersinia pestis, u uzorku koji datira od prije 5500 godina. Procjenjuje se da je od kuge pomrlo između četvrtine i polovine europskog stanovništva tijekom srednjeg vijeka. "To je jednostavno najstariji primjer kuge koji smo do sada vidjeli", rekao je Frederik Seersholm sa Sveučilišta u Kopenhagenu. "Kada pogledate ovo otkriće, zaista možete vidjeti kako se kuga s vremenom razvijala prema verziji koju poznajemo iz 'crne smrti' - pandemije kuge koja je pogodila Europu 1346. - 1353. i na nekim mjestima ubila do 40 posto stanovništva."

Također su pronađeni tragovi difterije stari 11.000 godina, hepatitisa B stari 9800 godina i malarije stari 4200 godina. Ukupno su istraživači identificirali 214 poznatih ljudskih patogena u pretpovijesnih ljudi iz Euroazije. Studija je objavljena u časopisu Nature.

Autor Martin Sikora sa Sveučilišta u Kopenhagenu rekao je da nam razumijevanje toga kako su se bolesti razvijale u prošlosti "može pomoći da se pripremimo za budućnost". Willerslev se slaže, rekavši da mapiranje drevnih bolesti može pomoći u razvoju današnjih cjepiva.