Na spomen-području Potočari pored Srebrenice sutra će se održati komemoracija u povodu 30. godišnjice genocida koji je u srpnju 1995. napravila vojska bosanskih Srba ubivši 8.732 zarobljena Bošnjaka, pretežito muškaraca i mladića.

Tabuti s posmrtnim ostacima sedam žrtava genocida koji će sutra biti pokopani u Potočarima stigli su jučer iz Visokog u Sarajevo. Kolona se zaustavila ispred Predsjedništva BiH gdje su je dočekali brojni građani. Zatim je zastala kod Spomen-obilježja ubijenoj djeci tijekom opsade Sarajeva te na tržnici Markale. Nakon toga nastavila je put prema Potočarima.

Dvojica mladića

Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine dvojica su mladića koja su u trenutku smrti imala 19 godina. Radi se o Senajidu Avdiću i Harizu Mujiću. Posmrtni ostaci Avdića ekshumirani su na području Suljića u listopadu 2010. godine. Posmrtni ostaci Hariza Mujića pronađeni su prilikom ekshumacije koja je napravljena u ožujku 2022. godine na lokalitetu Baljkovica, pored grada Zvornika na istoku BiH. Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Fata Bektić koja je imala 67 godina kada je ubijena. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su 26 godina nakon njene smrti, prilikom ekshumacije koja je izvršena u lipnju 2021. godine.

Organiziran je i Marš mira kao uvod u središnju komemoraciju žrtvama. Više od šest tisuća ljudi priključilo se u utorak pohodu stazama po istočnoj Bosni kojima su Bošnjaci iz Srebrenice nakon pada te enklave u srpnju 1995. godine pokušali pronaći spas.

Uoči središnje komemoracije, na kojoj će uz mnoge druge dužnosnike sudjelovati i u Srebrenici govoriti i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković, organizatori obilježavanja 30. obljetnice srebreničkog genocida priredili su brojne skupove i konferencije, uključujući komemoracije u Europskom parlamentu u Strasbourgu, te u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Opća skupština UN-a je rezolucijom usvojenom 2024. godine, a koju je podržala i Hrvatska 11. srpnja, proglasila međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Taj je događaj dodatno zategnuo odnose u susjednoj BiH, ali i na cijelom području bivše Jugoslavije. Bosanski su Srbi to izglasavanje doživjeli kao dodatan pritisak na njih da odustanu od povratka nekih ovlasti koje su tijekom godine s Republike Srpske prešli na razinu države Bosne i Hercegovine. Usto, Srbi su nezadovoljni time da se ono što se u srpnju 1995. dogodilo u Srebrenici tretira kao genocid, a ne kao težak ratni zločin. Usto su naravno počeli govoriti o Drugom svjetskom ratu tvrdeći da je tada nad njima počinjen genocid na području NDH. Prosrpska vladajuća većina u parlamentu Crne Gore čak je donijela i Rezoluciju u tom smislu.

Za sud - genocid

U mjestu Nezuk, početnoj točki Marša mira okupili su se brojni preživjeli Srebreničani, ali i članovi obitelji ubijenih u genocidu. Čelnik organizacijskog odbora pohoda Suljo Čakanović istaknuo je kako je prijavljeno rekordnih 6.500 sudionika, koji su stigli iz BiH, ali i iz većine država u kojima žive Bošnjaci koji su tamo izbjegli tijekom rata.

Tijekom suđenja počiniteljima zločina koje su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao kazneno djelo genocida u sedam dana ubijeno je više od sedam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca. Ukupni broj žrtava Srebrenice koji je uklesan i na spomen-obilježju u memorijalnom kompleksu u Potočarima procijenjen je na 8.372, no vjeruje se kako ni on nije konačan.

U krugu spomen groblja u Potočarima do sada je pokopano 6.765 žrtava genocida čija su tijela nakon rata pronađena u masovnim ili pojedinačnim grobnicama, dok je još 250 žrtava pokopano na drugim grobljima po željama obitelji. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić koja je u vrijeme pada Srebrenice imala 94 godine. Za ostacima više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Haški tribunal, Sud BiH te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Te su kazne izrečene za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u srpnju 1995. godine.

Pet doživotnih kazni

Samo je ICTY zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Tamo su na kazne doživotnog zatvora osuđeni vojni i politički čelnici bosanskih Srba iz ratnog razdoblja Ratko Mladić, Radovan Karadžić te bivši časnici vojske bosanskih Srba Zdravko Tolimir, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, dok su na kaznu od 35 godina zatvora osuđeni Radislav Krstić i Drago Nikolić.

Unatoč tim presudama nijekanje zločina genocida u Srebrenici ne prestaje iako je u BiH od 2021. godine odlukom koju je donio tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko kaznenim djelom postalo osporavanje pravomoćnih sudskih presuda u slučajevima.

Ta je odluka također dovela do povećanja napetosti u BiH koje traju sve do danas, kulminirale su suđenjem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. On je tijekom vikenda pred novinarima u Bratuncu pokraj Srebrenice izjavio kako su u prethodnim godinama postojali "pokušaji stvaranja laži o tome kako je u Srebrenici za sedam dana izvršen masovni pokolj". Njegova je teza kako se od žrtve Srebrenice "radi politički pokret", a da je Haaški tribunal sudio isključivo na temelju političkih kriterija. Dodao je da će u Republici Srpskoj stoga "naći načina da odgovore na politizaciju stradanja".