
Poziv na otpor mržnji, netoleranciji i nepravdi
Angažman europskih državnika srpski lideri u BiH doživljavaju kao pokušaj slabljenja Republike Srpske
Premijer Andrej Plenković putovat će 11. srpnja u Srebrenicu, gdje će sudjelovati na obilježavanju 30. obljetnice genocida koji su tamo nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba. Štoviše, kako javlja Hina, Plenković će biti jedan od govornika na komemoraciji, na kojoj se očekuje sudjelovanje cijelog niza europskih dužnosnika, među kojima i predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste te brojnih ministara vanjskih poslova. Prisutna će biti i predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haškog suda, Gabriela Gatti Santana i glavni tužitelj Serge Brammertz.
U ovom se trenutku još uvijek ne zna točno tko će sve biti u Srebrenici, ali se očekuje da će većina zemalja na komemoraciji biti zastupljena na najvišoj razini. To je potvrdio i šef delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca.
- Sjećanje nije samo moralni imperativ već i poziv na suprotstavljanje mržnji, netoleranciji i nepravdi - napisao je Soreca u objavi na društvenoj mreži X.
Novo zaoštravanje
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na sastanku u Sarajevu izvijestio je Sorecu i veleposlanike država EU-a akreditirane u toj zemlji o pripremama za središnju komemoraciju.
Kao i svih ovih godina ovo će obilježavanje dodatno zaoštriti odnose između Bošnjaka i Srba u BiH. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i većina srpskih dužnosnika priznaju da se u Srebrenici dogodio težak ratni zločin, ali smatraju da se on ne može klasificirati kao genocid. Haški sud u više je presuda najvišim političkim i vojnim dužnosnicima bosanskohercegovačkih Srba presudio da u Srebrenici genocid jest počinjen. BiH Srbi smatraju da je prošlogodišnja Deklaracija o Srebrenici u Općoj skupštini UN-a, kao i angažman europskih državnika na ovogodišnjem obilježavanju tragedije u Srebrenici, tek oblik pritiska Zapada na njih kako bi pristali na stvaranje takozvane građanske države u BiH, odnosno na slabljenje Republike Srpske, a možda i na njezino ukidanje.
Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas nedavno je u Bruxellesu otvorila izložbu "MEMENTO: Fragmenti srebreničkog genocida".
- Želim da se svi sjetimo što se dogodilo u Srebrenici. Usprkos monstruoznoj namjeri da se uništi bošnjački narod u Srebrenici, sjećanje na ubijene živi zauvijek, u našim mislima i u našim uspomenama; kao što se ova izložba i zove - rekla je Kallas. Najavila je da će se EU nastaviti angažirati kako bi se očuvala sigurnost BiH.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović nedavno je u Londonu izjavio da 30 godina od počinjenog genocida u Srebrenici BiH ponovno prijete slične agresivne politike Republike Srpske i Rusije. Naime, u katedrali St. Paul u Londonu održana je komemoracija u povodu Nacionalnog dana sjećanja Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske na genocid u Srebrenici. Bećirović je dodao kako destabilizaciju zapadnog Balkana, a napose BiH, potiče Moskva kako bi odvukla pozornost s rata u Ukrajini.
- Nije slučajnost da je Putin dvadeset i šest puta primio Dodika. Ako bude podcijenjena opasnost u BiH, Rusija će iskoristiti i ovu priliku - rekao je Bećirović.
Dan sjećanja u Londonu, posebno vezan uz Srebrenicu, dio je godišnje komemoracije Ujedinjenog Kraljevstva za genocid u Srebrenici. Komemoraciju je organizirala humanitarna organizacija Remembering Srebrenica.
Odjeci u Srbiji
Dok se priprema obilježavanje 30. obljetnice genocida u Srebrenici, BiH potresa najteža kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon osuđujuće prvostupanjske presude protiv Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta te poteza koje su napravile vlasti entiteta kojemu je on na čelu.
Tema Srebrenice nije bez odjeka i u Srbiji, gdje su u tijeku ulični sukobi između studenata i svih koji ih podržavaju s jedne strane te vlasti srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Naime, dvije oporbene stranke u srpskoj Narodnoj Skupštini - Pokret slobodnih građana (PSG) i Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA) – podnijele su prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici koja bi se trebala donijeti po hitnom postupku. Taj dokument predlaže i uvođenje kaznenih sankcija za sve one koji u Srbiji negiraju genocid u Srebrenici. Kao što se moglo i očekivati, provučićevski mediji brutalno su napali tu deklaraciju. U njoj među ostalim piše i da "Narodna skupština Republike Srbije izražava sućut i ispriku obiteljima žrtava zbog toga što Republika Srbija nije spriječila genocid u Srebrenici niti je kaznila počinitelje".
- Republika Srbija će svojim kaznenim zakonodavstvom osigurati odgovarajuće sankcije za negiranje genocida u Srebrenici, ratnih i drugih zločina utvrđenih presudama relevantnih međunarodnih sudova, te sankcije za glorifikaciju pojedinaca i organizacija koje su relevantni međunarodni sudovi proglasili krivim za genocid u Srebrenici, ratne i druge zločine - piše u prijedlogu Rezolucije. n