Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pozdravio je presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji je odbacio žalbu Slavena Kovačevića da je kao predstavnik “ostalih” diskriminiran u izbornom procesu u BiH, no ta odluka potaknula je blokadu rada parlamenta i međusobne optužbe probošnjačkih stranaka za izdaju. Parlament Federacije BiH nije uopće održao sjednicu zbog svađe oko odluke Europskoga suda za ljudska prava. Utvrdilo se da ne postoji većina za usvajanje dnevnoga reda Zastupničkoga doma Parlamenta. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović zahvalio je zastupici BiH pred ESLJP-om Moniki Mijić i ministru pravde Davoru Bunozi jer su “zaštitili interese BiH od grubog nasrtaja pokušaja transformiranja Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH”. Pritom je Čović ocijenio kako je nakana podnositelja apelacije bila uspostaviti koncept dominacije jednoga naroda nad drugima. Oporbena stranka Demokratska fronta kojoj je na čelu Željko Komšić, kojemu je Kovačević savjetnik u državnom vrhu, optužila je Zagreb, visokog predstavnika Christiana Schdmita i “trojku” za rušenje Kovačevićeva zahtjeva u izgradnji građanske države, za koju se zalaže najveći dio probošnjačkih stranaka. Komšića pak hrvatske stranke doživljavaju simbolom preglasavanja Hrvata jer je u četiri navrata izabran za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima Bošnjaka. Iz najveće bošnjačke oporbene Stranke demokratske akcije presudu Kovačeviću nazvali su izdajom. Odgovorio je čelnik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, koji je optužio oporbene stranke da ne govore istinu. On je pojasnio da je Kovačević imao državljanstvo Hrvatske, što znači da se izjašnjavao kao Hrvat, zbog čega se Hrvatska uključila u postupak pred Velikim vijećem ESLJP-a. “Krah je doživio pokušaj da se na mala vrata izbriše srpski i hrvatski narod i stvori vještačka nacija zvana ‘Bosanci’. Nema toga u Daytonu, nema toga u realnosti”, istaknuo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović presudu je nazvao pobjedom “multietničke BiH”.