Čelnici država članica NATO-a obvezali su se u srijedu na samitu u Den Haagu da će podići ulaganja u obranu na pet posto BDP-a, kako je zahtijevao američki predsjednik Donald Trump. Od toga će 3,5 posto biti potrošeno na oružane snage, a 1,5 na jačanje prateće infrastrukture. Usto je ponovo potvrđena predanost svih članica članku 5. osnivačke povelje, koji govori o uzajamnoj obrani, odnosno o tome da će sve zemlje priteći u pomoć onoj koja bude napadnuta.

Čvrsta predanost

- Ujedinjeni, suočeni s dubokim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, posebno dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti i s trajnom prijetnjom terorizma, saveznici se obvezuju ulagati pet posto BDP-a godišnje u temeljne obrambene potrebe, kao i u obrambene i sigurnosne izdatke do 2035. godine kako bi osigurali svoje individualne i kolektivne obveze - piše u završnoj Deklaraciji, koju su jednoglasno usvojili čelnici 32 države članica NATO-a, među kojima je bio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. U Deklaraciji se dodaje da sve članice "ponovo potvrđuju čvrstu predanost kolektivnoj obrani, kako je utvrđeno u članku 5. Wašingtonskog ugovora – da je napad na jednog napad na sve".

Zemlje članice su se dogovorile da će podnositi godišnje planove u kojima će predstavljati vjerodostojan i postupan put do postizanja tog cilja, ulaganja 3,5 posto za čisto vojne potrebe. Što se tiče izdvajanja od 1,5 posto, to se, između ostalog, odnosi na zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, pokretanje inovacija i jačanje obrambene industrijske baze. U izračun obrambenih izdataka bit će uključena pomoć koju saveznici daju Ukrajini. Saveznici su u Deklaraciji potvrdili obvezu trajne podrške Ukrajini.

Milanović je nakon izglasavanja izjavio da je Deklaracija faktično već donesena prije nekoliko dana.

- Ona se ovdje nikad ne donosi. Ona se usuglašava prije. Ako se ne usuglasi, onda imamo krizu. Ovaj put se to nije dogodilo, kao što se nikada i ne događa. Dakle, ovdje se ustvari ni o čemu ne glasa. I zaključci nikad kraći. Nikad kraći nego sada su usvojeni. I bili su poznati i jučer i prekjučer. To je samo jedna stranica teksta koja se odnosi gotovo isključivo na obrambene troškove, na jedan vrlo općenit način. Dakle, dosta ustvari nejasan i nedeterminirajući - rekao je Milanović.

Dodao je da ga, kada se govori o troškovima, zanima po kojoj se cijeni oružje može kupovati.

- Kada idem u šoping, što za to mogu kupiti. Ako ću za pet posto BDP-a moći kupiti vrlo male sposobnosti, i ako cijene bujaju, onda ne radimo dobar posao - rekao je Milanović. On je posebno naglasio da vojne nabave ne mogu biti prepuštene tržišnim zakonima.

Nova postrojba

- Mi smo se ovdje našli radi planiranja, radi zajedničkog napora. Ne možemo sad prepustiti privatnim investitorima i investicijskim fondovima i dioničarima da nas reketare i da nam prodaju robu zato što ima malo ponuđača po cijenama koje će oni diktirati - rekao je Milanović. Dodao je da na samitu nije bilo govora o obvezi Hrvatske.

- Ta brigada koju namjeravamo osnovati trebala bi koštati šest do sedam milijardi eura. Shvaćate li koliko je to velik novac? - rekao je Milanović. Hrvatska se 2016. godine obvezala NATO-u da će do 2026., uz postojeću Gardijsku oklopno-mehaniziranu brigadu i Gardijsku mehaniziranu brigadu, formirati još jednu sličnu postrojbu, odnosno pješaštvenu brigadu srednje težine. Tehničku kralježnicu te brigade trebalo bi činiti šezdesetak Bradleya M2A2 ODS, američkih pješaštvenih borbenih vozila.

Govoreći o ozračju na samitu, Milanović je naglasio da nije bio među onima koji su laskali Trumpu. Dodao je da je Trumpova nepodijeljena podrška Izraelu katastrofalna. Na pitanje o oštrim izjavama prema Izraelu od prije nekoliko dana Milanović je rekao da su one "vrlo blage i u troslojnim rukavicama".

I ministar obrane Ivan Anušić upozorio je na problem naglog rasta cijena vojne opreme i oružja.

- Cijene oružja i opreme su strašno porasle. Nabava municije i opreme nevjerojatno je poskupjela. Moramo tražiti način kako izbjeći trgovce ili proizvođače koji nerealno podižu cijene svojih proizvoda - rekao je Anušić. Naglasio je da postotak izdvajanja ne smije biti jedini cilj.- Pet posto je pet posto. To nije 100 milijuna, nego onoliko koliki vam je BDP. U tom iznosu se moramo uokviriti. Ali ako budemo imali cijene koje su nenormalno visoke, nećemo dobiti operativnost koju želimo. Dobit ćemo za puno novca malo opreme i malo nabave - rekao je Anušić.