Više od 122 milijuna ljudi raseljeno je u svijetu zbog rata ili drugih oblika nasilja, prema podacima Ujedinjenih naroda. U 46 država članica Vijeća Europe trenutačno zaštitu ima 12 milijuna izbjeglica.
U povodu Svjetskog dana izbjeglica, obilježenog 20. lipnja, glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset i visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi ponovno su istaknuli da solidarnost predstavlja ključni izraz zajedničkih europskih vrijednosti, u trenutku kada sukobi i progon i dalje prisiljavaju milijune ljudi na bijeg iz svojih domova.
- Zaštita onih koji su prisiljeni pobjeći od nasilja i progona nije samo moralna dužnost, već i pravna obveza - rekao je glavni tajnik Berset te dodao: “Ta je obveza ugrađena u međunarodno i europsko pravo – od Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. do sudske prakse Europskog suda za ljudska prava. Naša čvrsta predanost tim načelima ono je što ujedinjuje Vijeće Europe i oblikuje demokratsku budućnost Europe.”
- U svijetu u kojem se sukobi umnažaju ključno je da države i dalje preuzimaju odgovornost za zaštitu ljudi koji su prisiljeni pobjeći, istovremeno stvarajući uvjete u kojima mogu napredovati i doprinositi sve dok ne bude moguće sigurno i dostojanstveno vratiti se kući. Pozdravljam rad Vijeća Europe i pozivam europske države da dodatno pojačaju svoje napore u odgovoru na neviđene izazove koje prouzročuju prisilna raseljavanja diljem svijeta - ističe Filippo Grandi.
U priopćenju Vijeća Europe ističe se kako ta međunarodna institucija s UNHCR-om, agencijom UN-a za izbjeglice, blisko surađuje kako bi pomogli državama diljem Europe da ojačaju zaštitu izbjeglica, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, uključujući djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. “Kao dio svojih obveza u okviru Globalnog dogovora o izbjeglicama Vijeće Europe podržava napore svojih država članica da usklade zakone i politike s međunarodnim standardima o građanskim i socijalnim pravima izbjeglica i osoba bez državljanstva. Njegova Razvojna banka osigurava financiranje hitne pomoći i dugoročne integracije”, stoji u priopćenju.
Glavni krivci prisilnog raseljavanja i dalje ostaju veliki svjetski sukobi u Sudanu, Mjanmaru, Ukrajini...
Sudan, u kojemu od travnja 2023. bjesni građanski rat, a humanitarna kriza i glad prisiljavaju milijune ljudi da napuste domove, sada je zemlja s najvećim brojem prisilno raseljenih - čak 14,3 milijuna. Unatoč povratku Sirijaca, još uvijek je 13,5 milijuna stanovnika te zemlje u izbjeglištvu u inozemstvu ili je raseljeno unutar zemlje, a slijede Afganistan (10,3 milijuna) i Ukrajina (8,8 milijuna).
U Hrvatskoj, prema podacima iz veljače, boravi oko 26.000 izbjeglica, uglavnom iz Ukrajine, koji uživaju privremenu zaštitu zbog rata. Ministri unutarnjih poslova članica EU-a nedavno su podržali prijedlog da se na još godinu dana produlji privremena zaštita za više od četiri milijuna Ukrajinaca koji su našli utočište u Europskoj uniji nakon ruske agresije na njihovu zemlju. Privremena zaštita trebala je isteći 4. ožujka 2026., a sada je produljena do 4. ožujka 2027. godine.
Svjetski problem i dalje je pitanje financiranja skrbi o izbjeglicama, jer se Ujedinjeni narodi, kao i brojne druge humanitarne organizacije, suočavaju s velikom novčanom krizom. Naime, dolaskom na vlast Donalda Trumpa, Sjedinjene Američke Države, najveći donator, sada često izostaju iz programa financiranja, a i brojne druge zemlje imaju druge prioritete.