U okviru znanstveno-umjetničkog projekta "CO₂ntext" u centru austrijske prijestolnice osvanula je šarena površina čija inovativna boja smanjuje zagrijavanje tla, te tako pridonosi zaštiti klime i uveseljava prolaznike.

Cilj projekta "CO₂ntext" bio je oslikavanje površine jednog od dvorišta u sklopu gradskog stambenog kompleksa Hanuschhof. Konkretno, riječ je o prostoru između muzeja Heidi Horten Collection i okolnih zgrada. Oslikana površina nije samo estetski privlačna – ona pridonosi poboljšanju mikroklime tog urbanog prostora.

Umjetnički kolektiv Holla Hoop iz Graza uredio je površinu dvorišta inovativnom bojom, koja je puno otpornija na štetne UV zrake od tamnog asfalta, odnosno uspješnije ih odbija. Ta boja sunčane zrake reflektira natrag u atmosferu, snižavajući tako površinsku temperaturu tla za najmanje pet Celzijevih stupnjeva. Osim toga, naneseni sloj boje smanjuje nastanak pukotina i oštećenja zbog visokih temperatura. Rezultat toga je znatno hladnija mikroklima, od koje svi imaju koristi – posjetitelji muzeja, zaposlenici i oni koji stanuju u blizini.

Ova urbana intervencija umjetnika također je vizualni odgovor na rastuće emisije CO2 u urbanim središtima. Svako od 40 obojenih polja u dvorištu predstavlja jednu godinu, a svaka pojedinačna točka unutar polja odgovara jednoj milijardi tona emisije CO2 diljem svijeta. Ovim je projektom nastao dojmljiv vizualni arhiv razvoja globalnih emisija, odnosno umjetnički prijevod složenih klimatskih podataka koji potiče na razmišljanje.

Tamne asfaltne površine u gradovima imaju albedo vrijednost – mjeru za moć odbijanja svjetlosti – od samo 0,1, što znači da apsorbiraju 90 posto Sunčeva zračenja. Pohranjena toplina uvelike pridonosi stvaranju takozvanih toplinskih otoka u gradu. U gradovima poput Berlina i Münchena već su izmjerene razlike u temperaturi, u usporedbi s okolicom, i do deset Celzijevih stupnjeva. Uzrok su sve češći toplinski valovi, koji posebno opterećuju starije i kronično bolesne, ali i djecu.

Znanstveno-umjetnički projekt podržava i Hans-Peter Hutter, stručnjak za medicinu okoliša pri Medicinskom sveučilištu u Beču, koji već godinama istražuje zdravstvene učinke klimatskih promjena na ljude te se zauzima za predstavljanje znanstvenih otkrića široj javnost na jednostavan i lako razumljiv način. Njegova istraživanja tumače teme kao što su opterećenje odnosno stres koji se u ljudi javlja zbog vrućine i onečišćenja zraka te prisutnost invazivnih biljnih i životinjskih vrsta. Njegov se znanstveni rad dotiče i psiholoških posljedica velikih vremenskih nepogoda. U takvim situacijama nerijetko dolazi do posttraumatskog stresnog poremećaja, ali i do manje poznate ekološke tuge, koja se javlja zbog nepovratne promjene krajolika zbog klimatskih promjena. Hutter također upozorava na dramatično skraćeni vremenski okvir za provedbu potrebnih mjera te zagovara strukturne promjene i održivo urbanističko planiranje s ciljem smanjenja učinka klimatskih promjena. Zato ga je ovaj projekt, koji povezuje zaštitu klime i mjere prilagodbe klimatskim promjenama s kreativnošću i maštom, oduševio.

Vizualna snaga oslikanog tla i primjena pametnih materijala ovaj pothvat čine pravim primjerom održivog umjetničkog urbanog dizajna.