Zbog sve češćih suša u Europi Europska komisija poziva na štednju vode, a ujedno želi podignuti svijest građana o nestašici tog vrijednog prirodnog resursa. Povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i konkurentno kružno gospodarstvo Jessika Roswall stoga je najavila da bi Strategija otpornosti vodoopskrbe, koju priprema Europska komisija, trebala biti donesena prije ljeta.

Prema njezinim riječima, jedan od elemenata te strategije svakako će biti kako učiniti potrošnju vode u kućanstvima transparentnijom. Kada ljudi točno mogu vidjeti koliko vode troše, odgovornije o tome razmišljaju, rekla je Roswall i dodala da se to već pokazalo uspješnim tijekom energetske krize.

Pad prinosa

“Industrija, poljoprivrednici, ali i mi kao potrošači, svi moramo biti svjesni da je voda ograničen resurs. Vrijeme je da promijenimo način na koji postupamo s vodom”, poručila je Roswall sredinom svibnja za njemačku medijsku grupu Funke, u povodu objave alarmantnih podataka njemačke meteorološke službe da u Njemačkoj već mjesecima pada znatno manje kiše nego što je to uobičajeno prema dugogodišnjim prosjecima, a dugotrajna suša sve više pogađa šume i poljoprivredu.

Upozorili su kako bi, ako i svibanj ostane uglavnom bez kiše, proljeće 2025. moglo biti najsušnije otkako postoje meteorološka mjerenja, odnosno od 1881. godine. Njemački monitor suše već tjednima pokazuje raširenu sušu u površinskom sloju tla, do dubine od 25 centimetara, posebno u sjevernoj i istočnoj Njemačkoj, a posebno je neuobičajeno što je tlo već u travnju bilo jako suho, što je relativno rano razdoblje u godini.

EPA

Nestašica vode svake godine pogađa petinu zemljišta u Europskoj uniji i gotovo trećinu njezina stanovništva, pokazuje dosad najveće istraživanje stanja vode u Europskoj uniji, koje je u listopadu prošle godine objavila Europska agencija za okoliš. Prema podatcima Svjetske meteorološke organizacije, u Europi je porastao i broj i intenzitet suša, a pogođena područja i stanovništvo porasli su za gotovo 20 posto od 1976. do 2006. godine, pri čemu su poljoprivrednici pretrpjeli posebno velik pad prinosa usjeva.

“Oduvijek smo podrazumijevali da će vode biti dovoljno. To više nije tako”, upozorila je Roswall. Na pitanje hoće li potrošači morati plaćati veće račune za vodu, Roswall je rekla kako je to stvar lokalnih vlasti, gradova i općina, ali je dodala da “moramo tražiti nove, inovativne načine financiranja” vodovoda i pročistača.

Stoga je cilj najavljene strategije odgovoriti na sve izraženije probleme povezane s vodom, uključujući nestašicu, onečišćenje, neučinkovito upravljanje i klimatske promjene. Strategija će se fokusirati na rješavanje problema prekida vodnog ciklusa u Europi, uz promicanje učinkovitog korištenja vodom, ponovne uporabe i kružnog pristupa upravljanju vodnim resursima. Predviđa se i potreba za znatna ulaganja u infrastrukturu za opskrbu vodom, pročišćivanje otpadnih voda i zaštitu od poplava jer se gotovo četvrtina vode gubi tijekom distribucije.

Gubitci u mreži

Strategijom će se također promicati razvoj čistih tehnologija i digitalizacija upravljanja vodom, s ciljem jačanja konkurentnosti europske vodne industrije. Europska unija time planira preuzeti vodeću ulogu u globalnim naporima za ublažavanje i sprječavanje akutne svjetske krize s vodom, uključujući pripreme za UN-ovu konferenciju o vodi 2026. godine.

Zahvaljujući bogatim zalihama Hrvatska zasad nije suočena s akutnom krizom vode, iako imamo velike gubitke u javnoj vodoopskrbnoj mreži, koji, prema službenim procjenama, iznose do čak 40 posto ukupno zahvaćene vode. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini ukupno je zahvaćeno i preuzeto 527 milijuna kubnih metara vode, a gubitci u javnoj vodoopskrbi iznosili su 211 milijuna kubnih metara, dok su kućanstva potrošila 174 milijuna kubnih metara, što čini 56 posto ukupno isporučene vode.

Unatoč bogatim vodnim resursima, Hrvatsku sve češće pogađaju dugotrajna sušna razdoblja, a čak 30 posto ukupne štete nastale zbog klimatskih promjena, odnosno vremenskih ekstrema, otpada upravo na sušu. Stručnjaci također upozoravaju da bi bez adekvatnih mjera prilagodbe dijelovi Hrvatske mogli postati polusušni, što bi imalo ozbiljne posljedice za poljoprivredu i opskrbu vodom.

Prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda, tijekom ožujka i travnja prevladavale su normalne i umjereno kišne oborinske prilike, pri čemu je na području Paga i Pazina bilo ekstremno kišno, a na području Bilogore i na krajnjem jugu Hrvatske vrlo kišno. S druge strane, umjereno sušno bilo je na zadarskom području. n