Ministar obrane Ivan Anušić rekao je u četvrtak da su zemlje članice "praktički jednoglasno" podržale povećanje izdvajanja za obranu na ukupno pet posto BDP-a do 2032. godine.

- Potvrdili smo svi, praktički jednoglasno, i složili se da do 2032. moramo dostići tih 3,5 plus jedan i pol posto koji će biti usmjereni za obranu i sigurnost - rekao je Anušić nakon posljednjeg ministarskog sastanka prije samita na vrhu NATO-a koji će se održati u Haagu 24. i 25. lipnja.

SAD na Indo-Pacifik

U skladu s prijedlogom glavnog tajnika NATO saveza Marka Rutte, na čisto vojne izdatke išlo bi 3,5 posto, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane sa sigurnošću u širem smislu, poput zaštite granica, kibernetičke sigurnosti, infrastrukture, kako bi se povećala vojna mobilnost.

Anušić je dodao da je SAD rekao na sastanku da pozornost preusmjeravaju na Indo-Pacifik i da stoga Europa mora ojačati svoje obrambene sposobnosti i financirati vlastitu obranu.

- To naravno ne znači njihovo napuštanje Europe, nego jednostavno preusmjeravanje fokusa na Indo-Pacifik. Stoga jednostavno moramo biti spremni na ono što nam sutra donosi - rekao je Anušić.

Na pitanje koji će biti hrvatski prioriteti u jačanju obrambenih sposobnosti, Anušić je rekao da su to kibernetička sigurnost, zaštita od kibernetičkih i hibridnih napada, radarski sustavi, protuzračni sustavi srednjeg dometa, topništvo, haubice i "sve ono što je već javno komuniciralo ministarstvo obrane, ono što je u fazi nabave". Dodao je da Hrvatska ima ozbiljnu proizvodnju malih borbenih dronova koju još može dodatno povećati.

Međutim, čini se da unutar NATO-a još uvijek nije postignut konačni dogovor oko toga što bi se točno podrazumijevalo pod "čisto vojnim izdacima" za koje bi države članice trebale izdvajati tih 3,5 posto BDP-a.

Prije samog sastanka američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da bi obveza svih članica NATO-a trebala biti da potroše pet posto BDP-a na obranu.

- Mislimo da će se svi složiti s takvom odlukom iako neke zemlje još uvijek nisu donijele odluku. Morate trošiti da biste imali tvrdu moć. Vjerujemo da će se NATO savez za nekoliko tjedana obvezati pet posto – 3,5 na tvrdu vojsku i 1,5 na infrastrukturu i obrambene aktivnosti. Ta kombinacija predstavlja stvarnu obvezu - rekao je Hegseth.

Nejasni troškovi

Hegseth je koristio termin "tvrda vojska" (hard military) dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte koristio "temeljni vojni troškovi" (core defence spending). I neki ugledni svjetski mediji javljaju o tome da unutar NATO-a još uvijek nema suglasnosti o tome koji bi točno obrambeni troškovi spadali pod ove termine. Da je tome tako potvrdio je i sam Rutte na konferenciji za novinare nakon završetka sastanka kada je na višestruka novinarska pitanja odgovorio da se o tome još raspravlja i da ne može ulaziti u detalje. Ovo je jako bitna stvar jer dogovor o tome kako se neke stavke računovodstveno vode izravno utječe na realna ulaganja neke zemlje u obranu. Također još uvijek nije jasno hoće li se, i kako, financijska pomoć koju pojedine zemlje pružaju Ukrajini također knjižiti kao ulaganje u obranu i ulaziti u ovih pet posto.

Rutte je rekao da je na sastanku postignut dogovor o tome koje obrambene ciljeve i sposobnosti NATO namjerava postići povećanjem izdvajanja za obranu.

Međutim, ima i zemalja koje se protive povećanju izdvajanja za obranu. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles rekla je da njezina zemlja smatra "ovih dva posto dovoljnim za ispunjavanje odgovornosti na koje smo se obvezali".- Važno je da svaka zemlja bude u stanju ispuniti ciljeve koje je sama sebi postavila - rekla je Robles.