Članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) usvojile su u utorak povijesni sporazum o pripravnosti na buduće pandemije nakon izbijanja covida-19 koji je ubio milijune ljudi između 2020. i 2022. godine, ali odsutnost SAD-a dovela je u sumnju učinkovitost sporazuma.

Nakon tri godine pregovora, Svjetska zdravstvena skupština u Ženevi usvojila je pravno obvezujući pakt. Zemlje članice WHO-a pozdravile su usvajanje pljeskom.

Pakt se općenito smatra pobjedom članica globalne zdravstvene agencije u vremenima kad Sjedinjene Države prestaju financirati multilateralne organizacije poput WHO-a. 

"Sporazum je pobjeda za javno zdravstvo, znanost i multilateralno djelovanje. Osigurat će da zajednički bolje zaštitimo svijet od budućih pandemijskih prijetnji", rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Paktom se osigurava da lijekovi, terapija i cjepiva budu globalno dostupni kada se dogodi sljedeća pandemija. Također se zahtijeva od proizvođača koji sudjeluju u sporazumu da tijekom pandemije dodijele od 20 posto svojih cjepiva, lijekova i testova WHO-u kako bi se osiguralo da i siromašnije zemlje imaju pristup.

Međutim, američki pregovarači napustili su rasprave o sporazumu nakon što je predsjednik Donald Trump - nakon preuzimanja dužnost u siječnju - započeo 12-mjesečni proces povlačenja SAD-a, daleko najvećeg financijskog podupiratelja WHO-a, iz te organizacije pod okriljem UN-a.

Stoga SAD, koji je uložio milijarde dolara u razvoj cjepiva tijekom pandemije covida, ne bi bio obvezan sporazumom. A ni države članice WHO-a ne bi se suočile s kaznama ako ga ne provedu.

Sporazum se našao pod prijetnjom kasno u ponedjeljak kad je Slovačka pozvala na glasanje, budući da je njezin premijer, skeptičan prema cjepivu protiv covida-19, zahtijevao da njegova zemlja ospori usvajanje sporazuma.

Sto dvadeset i četiri zemlje glasale su za, nijedna zemlja nije bila protiv, a 11 je zemalja, uključujući Poljsku, Izrael, Italiju, Rusiju, Slovačku i Iran, bilo suzdržano.

Neki zdravstveni stručnjaci pozdravili su sporazum kao korak prema većoj pravednosti u globalnom zdravstvu nakon što su siromašnije nacije ostale bez cjepiva i dijagnostičkih pomagala tijekom pandemije covida-19.

Ovaj dokument "sadrži ključne odredbe, posebno u istraživanju i razvoju, koje bi, provedu li se, mogle usmjeriti globalni odgovor na pandemije prema većoj pravednosti“, rekla je za Reuters Michelle Childs, direktorica za zagovaranje politika u inicijativi Lijekovi za zanemarene bolesti.

Drugi ocjenjuju da sporazum nije ispunio početne ambicije i da bez snažnih okvira za provedbu ostaje rizik za neuspjeh u budućoj pandemiji.

"To je prazna ljuska... Teško je reći da je to sporazum s čvrstom obvezom gdje postoji snažna predanost... To je dobra polazna točka. Ali morat će se razviti“, rekao je Gian Luca Burci, akademski savjetnik u Globalnom zdravstvenom centru na Ženevskom poslijediplomskom institutu, neovisnoj istraživačkoj i obrazovnoj organizaciji.

Sporazum neće stupiti na snagu dok se ne dogovori aneks o dijeljenju patogenih informacija. Pregovori o tome započet će u srpnju s ciljem dostave aneksa Svjetskoj zdravstvenoj skupštini na usvajanje, priopćio je WHO. Diplomatski izvor sa zapada sugerirao je da bi moglo proći i do dvije godine dok se ne postigne dogovor.