Velika su očekivanja od susreta izaslanstava Moskve i Kijeva zakazana za četvrtak u Istanbulu, međutim mogući mirovni pregovori ovise isključivo o tome hoće li na njemu sudjelovati predsjednici Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Volodimir Zelenski.

U srijedu se još samo nagađalo hoće li u Tursku stići i Putin, a predsjednik Ukrajine Zelenski kazao je kako je njegov uvjet za sudjelovanje u pregovorima upravo sudjelovanje ruskog predsjednika.

Čeka se Putina

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako ne zna hoće li se Putin pojaviti na pregovorima. "Ne znam hoće li Putin doći ako ja ne dođem. On bi volio da ja budem tamo, i to je moguće. Vidjet ćemo", rekao je Trump, kako prenosi Reuters.

- Nitko ne zna koliko će rat trajati, ali ne deset godina. Rusi neće vjerovati Ukrajincima, a Ukrajinci neće vjerovati Rusima. Samo vanjski posrednici mogu jamčiti poštovanje svih dogovora. Ako Putin ne dođe u Tursku, to će izgledati kao njegov potpuni poraz - ustvrdio je Zelenski, koji je rekao da očekuje kako bi eventualni izravan susret s Putinom mogao rezultirati primirjem.

Ukrajinski predsjednik sastat će se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Ankari, ali kaže da su obojica spremna odmah otputovati u Istanbul ako se Putin odluči pojaviti. "Turska strana je spremna. Čekat ćemo Putina u Turskoj. Tako da Rusija ne bi manipulirala s gradovima i tvrdila da Putin nije spreman letjeti u Ankaru, ali jest u Istanbul", rekao je Zelenski.

Razgovori i pregovori mogli bi uključivati i razmjenu zarobljenika po principu "svi za sve", istaknuo je za francuski Libération. Ako se sastanak doista dogodi, bio bi to prvi izravni susret dvojice čelnika od 2019. i mogao bi označiti prekretnicu u zastoju diplomatskih napora za okončanje ruske invazije. Kremlj je u srijedu potvrdio da će ruska delegacija u četvrtak biti sigurno u Istanbulu radi mogućih izravnih mirovnih pregovora s Ukrajinom, ali nije otkrio tko će predstavljati Moskvu.

Pomoć Ukrajini

Međutim, dok svijet očekuje početak mirovnih pregovora, Rusija se očito priprema za značajnu ofenzivu u Ukrajini jer premješta trupe prema ključnim položajima na bojištu. Objavio je je Financial Times pozivajući se na neimenovane ukrajinske obavještajne izvore. Pripreme koje se navodno provode upozoravaju na to da Moskva planira eskalaciju rata unatoč očekivanim mirovnim pregovorima. Rusija odbacuje prijedloge o prekidu vatre ako nisu popraćeni obustavom vojne pomoći Ukrajini, a nastavlja s kopnenim napadima duž bojišnice i dalekometnim udarima na ukrajinsku infrastrukturu. Kijev već neko vrijeme upozorava na veliku rusku proljetnu ofenzivu čiji je cilj zauzeti što više teritorija kako bi se Rusija ojačala u mogućim pregovorima. Glavni zapovjednik Oleksandr Sirski izjavio je prošlog mjeseca da je ta kampanja "zapravo već počela" intenziviranjem ruskih napada.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pak podržava uvođenje novih sankcija Rusiji ako ne pristane na prekid vatre, spomenuvši kao moguće mete financijske usluge te naftu i plin. U intervjuu za televiziju TF1 izjavio je i da je Francuska spremna razgovarati o mogućnosti raspoređivanja ratnih zrakoplova opremljenih njihovim nuklearnim oružjem u drugim europskim državama, pod uvjetom da kontrola nad tim oružjem ostane isključivo u rukama francuskog predsjednika. Rekao je kako SAD već ima nuklearno oružje raspoređeno u nekoliko europskih zemalja (Njemačka, Belgija, Nizozemska, Italija i Turska, ali pod strogim nadzorom SAD-a) preko tzv. sustava nuklearne podjele NATO-a te da je Francuska spremna otvoriti sličnu raspravu na europskoj razini. Macron podsjeća na dugogodišnju poziciju Pariza da francuski nuklearni arsenal služi zaštiti ne samo Francuske već i šire europske sigurnosti. Francuska je jedina članica EU-a koja posjeduje nuklearno oružje, nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju. Poziv na tu raspravu dolazi u vrijeme pojačanih sigurnosnih tenzija u Europi, prije svega zbog ruske invazije na Ukrajinu i agresivnog stava Moskve prema NATO-u. Macron već godinama promiče ideju "strateške autonomije" Europe - stvaranja europskih obrambenih i sigurnosnih kapaciteta neovisnih o SAD-u. On kaže kako ne želi izazvati "treći svjetski rat" zbog ruske invazije, ali dodaje: "Ukrajini moramo pomoći da se obrani".