Dok je zapadni dio Europe u četvrtak naveliko obilježavao Dan pobjede nad fašizmom, u Moskvi su se kompletirali gosti predsjednika Vladimira Putina na proslavi 80. obljetnice kraja Drugog svjetskog rata, koja se u Rusiji obilježava 9. svibnja. Sovjetski Savez izgubio je u Drugom svjetskom ratu gotovo 27 milijuna ljudi.

Dio svjetskih čelnika koji se odazvao Putinovu pozivu, unatoč višegodišnjoj agresiji Rusije na Ukrajinu, stigao je onamo još u srijedu, trudeći se pokazati kako Rusija nije posve izolirana unatoč zapadnim pokušajima, kao i upozorenjima Ukrajine da će svako sudjelovanje na toj proslavi tretirati kao "potporu državi agresoru". Najznačajniji, i očekivani, gost kineski je predsjednik Xi Jinping, a stigao je i brazilski Luiz Inacio Lula da Silva, s kojima Putin nije propustio priliku održati posebne sastanke. Čelnici oko 25 zemalja, tradicionalnih saveznika Rusije, očekuju se na vojnoj paradi u petak. Indijski premijer Narendra Modi trebao je inicijalno doći u Moskvu, ali ipak neće nakon oružane eskalacije odnosa te zemlje s Pakistanom.

Vučić i Fico

Posebni razgovori bili su navodno predviđeni za još jednog gosta - predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, iako on tvrdi kako želi približavanje Europskoj uniji, a hrli u naručje Putinu. Istina, Vučić nije bio u Moskvi od početka ruske ofenzive na Ukrajinu u veljači 2022., a ovaj je put u Rusiju stigao zaobilaznim putem, preko zračne luke u Bakuu, s obzirom na to da su baltičke zemlje za takve letove zatvorile svoj zračni prostor. "Nakon toliko godina, ponovno u Moskvi", napisao je Vučić na Instargramu. "Ponosan na antifašističku borbu mojeg srpskog naroda", rekao je.

Društvo u Moskvi pravi mu još jedan europski "rusofil", unatoč upozorenjima EU-a obojici da to ne čine - slovački premijer Robert Fico. On zbog istih razloga, odnosno otežanih ruta letova zbog zabrana preleta, do četvrtka poslijepodne još nije bio stigao u Moskvu, ali ga se tamo očekivalo. "Naravno, ovo je namjeran pokušaj da se sabotira moj posjet Moskvi. To ozbiljno remeti cijeli naš raspored", ustvrdio je. Podsjetimo, Slovačka je članica Europske unije, a Srbija kandidat za članstvo u EU-u koji već gotovo tri godine balansira između Bruxellesa i Moskve. Da bi slika političkog kiča, kao dijela parade u Moskvi, njihovom nazočnošću bila zaokružena - ondje se pojavio i Milorad Dodik.

Nazočnost kineskog predsjednika važna je za Putina, koji je agresiju na Ukrajinu oduvijek pokušavao prikazati kao "borbu protiv neonacista". Kako je Kina Zapadu proteklih godina bila na "crnoj listi", Xi traži partnere tamo gdje je to moguće.

Ključni trenutak

Stoga mu je Putin u četvrtak zahvalio što se pridružio obilježavanju 80. godišnjice "svete" pobjede nad Adolfom Hitlerom u Drugom svjetskom ratu, dodavši da dvije zemlje zajedno stoje protiv "neonacizma". Xi je rekao da će Kina, suočena s međunarodnim trendom unilateralizma i hegemonijskog nasilnog ponašanja (aludirajući na SAD), surađivati ​​s Rusijom "kako bi preuzela posebne odgovornosti velikih svjetskih sila". Podsjetimo, Kina je najveći trgovinski partner Rusije, najveći kupac ruske nafte i plina te je spasila njezino gospodarstvo, pogođeno zapadnim sankcijama. Razgovarali su o ratu u Ukrajini i nastavku pregovora, kao i o izgradnji dugo planiranog drugog plinovoda za izvoz plina u Kinu, nakon što su se susreli na crvenom tepihu jedne od najraskošnijih dvorana Kremlja.

Obilježavanje pobjede nad fažizmom u Moskvi odvija se u ključnom trenutku za rat u Ukrajini, u vrijeme dok su Moskva i Kijev pod pritiskom SAD-a da postignu dogovor o miru. I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je u četvrtak ulogu svoje zemlje u oslobađanju Europe od nacista. U videoporuci iz Kijeva Zelenski je istaknuo da je u Drugom svjetskom ratu poginulo osam milijuna Ukrajinaca i usporedio njihovu borbu za slobodu sa sadašnjim ratom koji vode protiv ruske agresije. "Ako se Rusija ne promijeni, trebat će joj denacifikacija i demilitarizacija", rekao je Zelenski, koristeći se riječima koje često upotrebljava Putin kada govori o Ukrajini.