Uzvikom Extra omnes, kojima se poziva da Sikstinsku kapelu napuste svi osim kardinala izbornika, i zatvaranjem vrata slavne kapele u srijedu poslijepodne počela je konklava na kojoj se bira nasljednik pape Franje.

U njoj su kardinali prvo položili prisegu da će poštovati proceduru izbora i zavjet šutnje. Učinili su to pojedinačno, držeći ruku na Evanđelju.

Kardinali iz cijeloga svijeta okupili su se u Vatikanu u srijedu ujutro na posljednjoj velikoj misi prije početka izbora novoga pape.

Misu - poznatu pod latinskim nazivom "Pro eligendo romano pontefice" ("Za izbor rimskog pape") - u bazilici sv. Petra predvodio je dekan Kardinalskog zbora, Talijan Giovanni Battista Re, koji ima 91 godinu. Re je u propovijedi uputio na odgovornost koju kardinali elektori imaju za Crkvu i svijet, istaknuvši da je papa "uvijek apostol Petar koji se vraća".

“Ovdje smo kako bismo molili za podršku Duha Svetoga, kako bismo izmolili Njegovo svjetlo i Njegovu snagu kako bi se izabralo papu koji je potreban Crkvi i čovječanstvu na ovoj teškoj i složenoj prekretnici povijesti", rekao je kardinal Re, a prenosi IKA. Naglasio je kako je izbor pape "postupak najviše ljudske i crkvene odgovornosti", pri čemu se "u mislima i u srcu smije imati samo Boga Isusa Krista i dobrobit Crkve i čovječanstva".

Dekan Kardinalskog zbora u propovijedi se osvrnuo i na potrebu za očuvanjem jedinstva Crkve. "Krist želi jedinstvo Crkve; jedinstvo koje ne znači jednoličnost, nego čvrsto i duboko zajedništvo u raznolikosti, ako se ostaje potpuno vjeran Evanđelju", rekao je. Podsjetio je i da svaki papa utjelovljuje Petra i na taj način predstavlja Krista na zemlji. Izbor pape stoga "nije tek obična zamjena osoba, to je uvijek apostol Petar koji se vraća", rekao je kardinal Re, uputivši pritom na Božju nazočnost i da će svatko jednoga dana biti suđen za svoje postupke.

“Molimo dakle da nam Duh Sveti, koji nam je u proteklih sto godina darovao niz uistinu svetih i velikih papa, na dobrobit Crkve i čovječanstva daruje novog papu prema Božjem srcu. Molimo da Bog dadne Crkvi papu koji će najbolje moći razbuditi savjest svih, kao i moralne i duhovne snage u suvremenom društvu, koje nosi pečat velikog tehnološkog napretka, ali i naginje tome da zaboravi Boga. Današnji svijet očekuje mnogo od Crkve glede očuvanja onih temeljnih ljudskih i duhovnih vrijednosti, bez kojih suživot ljudi neće biti bolji ni blagotvoran za buduće naraštaje”, poručio je kardinal Re. 

U OČEKIVANJU BIJELOG DIMA

Za izbor pape, 267. pape u dva tisućljeća crkvene povijesti, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 88 glasova. 

Konklave (od latinskog 'cum clave' – s ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X.

On je potaknut dugom povijesti političkog upletanja u izbor papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolirati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog poglavara. 

Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a moraju se sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti pape ili od njegova odreknuća od službe. 

Od 1846. konklave se bez iznimke održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palače, slavnoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih po zidovima i na stropu.

Samo glasanje sastoji se od tri faze. U prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se ždrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će sudjelovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su "infirmari" (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori.

Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše "Eligo in Summum Pontificem" (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima.

Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova "Posljednjeg suda". Pri tom izgovaraju: "Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran".

Kad svi kardinali završe s glasanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na brojanje glasova. Prva dvojica brojača ime pročitaju šutke, a treći naglas i zatim listić probuši iglom kroz riječ "eligo" kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve to kontroliraju. 

Iskorišteni listići se spaljuju nakon jedinog glasanja prvog dana konklava i zatim nakon svaka dva završena kruga glasanja (prijepodnevnog i popodnevnog) idućih dana.

No, bude li papa izabran listići se spaljuju odmah (kao u slučaju izbora Benedikta XVI. koji je izabran u prvom popodnevnom glasovanju drugog dana konklava).

Za tu prigodu u Sikstinsku kapelu se instalira posebna peć i dimnjak. Kako bi se javnost na Trgu svetog Petra i u svijetu izvijestila je li papa izabran, prigodom spaljivanja listića dodaju se posebne kemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je papa izabran).

Kako se unatoč kemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Ivan Pavao II. odlučio je da izbor pape uz bijeli dim mora popratiti i zvonjava zvona bazilike svetog Petra.

Najbolje izglede za izbor na ovoj konklavi, po analitičarima i kladioničarima, imaju talijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle. 

Iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, kozervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Matteo Zuppi, latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, marsejski nadbiskup Jean-Marc Aveline, malteški kardinal Mario Grech i američki Robert Prevost. 

Međutim, u povijesti nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Woytile 1978. godine.