Kandidat demokršćanske Unije CDU/CSU Friedrich Merz izabran je u drugom krugu glasanja u Bundestagu, za novog njemačkog kancelara. "Cijenjena predsjednice Bundestaga, prihvaćam izbor", istaknuo je, a sada mora prionuti na posao kojeg mu neće nedostajati.

Neočekivani manjak

Za Merza je u drugom krugu glasalo 325 zastupnika, dok je za većinu bilo potrebno 316 glasova. Protiv je bilo 289 zastupnika, a jedan suzdržan. Predana su i tri nevažeća listića, a kako zastupnički klubovi Unije CDU/CSU i SPD-a u Bundestagu raspolažu s ukupno 328 glasova (Bundestag ukupno ima 630 zastupnika), možda su to u drugom krugu glasanja bili upravo glasovi preostala tri njihova zastupnika. Ne zna se kojih su to troje, niti čiji su glasovi sada točno pomogli Merzu jer je glasanje tajno, no to je svima u koaliciji na kraju bilo i manje važno.

Naime, u prvom krugu Merz neočekivano i po mnogima šokantno nije dobio potreban broj glasova (imao ih je 310), nedostajalo ih je šest, iako su svi zastupnici koalicije bili nazočni u Bundestagu. To znači da je najmanje 18 zastupnika iz redova stranaka Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), koje tvore koalicijsku vladu, tada nisu dali svoj glas Merzu. Reuters je objavio kako je očito bilo mnogo nezadovoljnika, među kojima bi mogli biti oni za koje nije predviđena neka funkcija u budućoj vladi, te dodao kako "mnogi u SPD-u nisu željeli Merza za kancelara". U CDU-u i CSU-u je pak vladalo nezadovoljstvo zbog ublažavanja dužničke kočnice kako bi se financirali izdatci za obranu i infrastrukturu, dodali su. O razlozima se, dakle, samo nagađalo, a tko se suzdržao, nije glasao ili je glasao protiv - nije bilo poznato. U svakom slučaju, koalicijski partneri, iako nedvojbeno djelomice uzdrmani, morali su se brzo sabrati prije nove runde glasanja. Njemačka tada još nije dobila novu vladu i izgledalo je kako je u utorak neće ni dobiti, što je već izgledalo kao da kreće politički nered u najvećem europskom gospodarstvu, koje se nastoji izvući iz recesije i suzbiti krajnje desničarski ekstremizam.

No, očito su unutarstranačke konzultacije, a možda i obećanja funkcija pojedinim zastupnicima, preokrenuli stvari do novog kruga glasovanja. To da je izbor kancelara u prvom krugu glasanja propao bio je dosad jedinstveni slučaj u njemačkoj povijesti. Merz je nakon izbora od predsjednika Njemačke Frank-Waltera Steinmeiera trebao primiti vjerodajnice nakon čega je najavljena i prisega cjelokupne demokršćansko-socijaldemokratske vlade te je ipak spriječeno eventualno raspisivanje novih parlamentarnih izbora. Prve zemlje koje bi u funkciji kancelara Merz trebao posjetiti bit će Francuska i Poljska, i to odmah u srijedu.

Užurbani kaos

Rezultati prvog kruga bili su tim više neočekivani jer je sam Merz dan prije izrazio nadu kako će biti "glatko" potvrđen. Sukladno tome, između dva kruga glasanja zavladao je užurbani kaos u političkom Berlinu, piše Deutsche Welle. Održavani su sastanci klubova zastupnika i rasprave, a pred medijima se tvrdilo da će Merz na kraju ipak biti izabran, makar i u srijedu. U međuvremenu je slavila desničarska Alternativa za Njemačku, čija je čelnica Alice Weidel odmah pozvala na nove izbore. Prema nekim anketama, AfD je trenutačno najpopularnija stranka u zemlji. Iako nije poznato koji su zastupnici u prvom krugu odbili podržati demokršćanskog lidera Merza, oštra pera njemačkog tiska procijenila su da on u novi mandat ulazi s povijesnim fijaskom i da će se tog tereta teško osloboditi. "Atmosfera je već zatrovana, nepovjerenje je posijano", ocijenio je berlinski Morgenpost. Ovaj je utorak trebao biti svečan i rutinski za vladajuću koaliciju, ali nikako se sve nije odvijalo baš tako i ostaje veliko pitanje hoće li to ostaviti traga na njihovu djelovanju i povjerenju. Predstoji im još teži zadatak za novu vladu unutar složene koalicije.

Dok se još nije znalo hoće li Merz u utorak uopće biti izabran, analitičari su sve što se događalo ocijenili lošim početkom za koalicijsku vladu koja planira temeljnu obnovu zemlje. Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer rekao je kako prvo, neuspjelo glasanje podsjeća na to da se buduća crno-crvena vlada može oslanjati samo na tijesnu većinu, što je "težak okvir za provođenje gospodarskih reformi".