epa12044918 Russian President Vladimir Putin speaks during a ceremony for the Sluzhenie All-Russian Municipal Service Awards at the Russia National Centre in Moscow, Russia, 21 April 2025. EPA/RAMIL SITDIKOV/SPUTNIK/KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT
EPA
30.4.2025., 13:13
ZAMRŠEN SUKOB

Kremlj: Putin otvoren za mir u Ukrajini, brzina koju SAD želi nije moguća

Ruski predsjednik Vladimir Putin je otvoren za mir u Ukrajini, a intenzivna suradnja sa Sjedinjenim Državama je u tijeku, no sukob je toliko zamršen da je teško postići brzi napredak koji Washington želi, objavio je Kremlj u srijedu.

"Predsjednik je i dalje otvoren spram političkih i diplomatskih metoda rješavanja ovog sukoba", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Kazao je da ruski ciljevi moraju biti ostvareni te da Moskva preferira postići te ciljeve mirnim putem.

Istaknuo je da je Putin izrazio spremnost na izravne pregovore s Ukrajinom, na što Kijev dosad nije odgovorio.

"Nažalost, nismo čuli nikakve izjave u tom kontekstu iz Kijeva. Stoga ne znamo je li Kijev spreman ili ne", rekao je Peskov novinarima na engleskom.

Američki predsjednik Donald Trump, koji želi da ga se pamti kao mirotvorca, u više navrata je rekao da želi zaustaviti "krvoproliće" trogodišnjeg rata u Ukrajini, koji njegova administracija sada prikazuje kao sukob preko posrednika između SAD-a i Rusije.

"Razumijemo da Washington želi ostvariti brzi uspjeh u ovom procesu", kazao je Peskov na engleskom.

No, ruska novinska agencija TASS je navela da je rekao da su temeljni razlozi sukoba u Ukrajini suviše kompleksni da bi bili riješeni u jednom danu.

Trump je u utorak kazao da misli da Putin želi zaustaviti rat u Ukrajini, dodajući da kada ne bi bilo Trumpa, Rusija bi pokušala zauzeti cijelu Ukrajinu.

"Da nema mene, mislim da bi htio zauzeti cijelu zemlju", rekao je Trump.

Američki predsjednik je odbio odgovoriti na pitanje o tome hoće li SAD zaustaviti vojnu pomoć za Ukrajinu ako Washington odustane od pregovora.

Putinova odluka da pošalje desetke tisuća vojnika u Ukrajinu 2022. dovela je do najgoreg sukoba između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962., koja se smatra razdobljem kada su dvije hladnoratovske sile bile najbliže namjernom nuklearnom ratu.

U borbama na ruskoj strani poginulo 600 sjevernokorejskih vojnika

SEUL, 30. travnja 2025. (Hina/AFP) - Oko 600 sjevernokorejskih vojnika poginulo je boreći se uz ruske snage u ratu protiv Ukrajine, rekao je u srijedu južnokorejski zastupnik i stručnjak obavještajne službe. 

"Dosad se ratni gubici sjevernokorejskih vojnih snaga procjenjuju na oko 4700, među kojima je i 600 poginulih", rekao je novinarima zastupnik Lee Seong-Kweun, član parlamentarnog obavještajnog odbora nakon brifinga s južnokorejskim obavještajnim službama.

Oko 2000 ranjenih vojnika poslano je zračnim i željezničkim putem natrag u Sjevernu Koreju između siječnja i ožujka. Vjeruje se da su smješteni u izolaciju u Pjongjangu i ostalim dijelovima zemlje, rekao je Lee. Kada su posrijedi poginuli, njihova su tijela kremirana u Rusiji, a urne s pepelom vraćene u Sjevernu Koreju, rekao je.

"Sjeverna Koreja podržala je ponovno rusko zauzimanje Kurske oblasti razmještajem oko 18.000 vojnika u dvije faze. Od ožujka, kada je Kursk ponovno zauzet, broj sukoba se smanjio" pojasnio je zastupnik, dodavši da se "ne može u potpunosti isključiti ni mogućnost treće faze", premda Pjongjang još ne daje nikakve signale koji bi upućivali na to da šalje nove trupe u Rusiju.

Bolja borbena sposobnost 

"Procjenjuje se da su se, šest mjeseci nakon što su sjevernokorejske snage ušle u rat, njihove borbene sposobnosti znatno poboljšane, s obzirom na to da se smanjilo njihovo početno neiskustvo, a u međuvremenu su postali vještiji i u korištenju novih sustava naoružanja, uključujući i dronove", dodao je južnokorejski zastupnik.

"No zbog dugotrajnog razdoblja raspoređivanja pojavila su se izvješća o nedoličnom ponašanju pripadnika sjevernokorejskih snaga, poput alkoholiziranja i krađa", rekao je.

Seul je ranije objavio da je vojnicima poslanima u Rusiju, za koje se vjeruje da su pripadnici specijalnih snaga, naređeno da počine samoubojstvo kako ne bi bili zarobljeni.

Sjeverna Koreja ovaj je tjedan prvi put priznala da je poslala svoje vojne snage u Rusiju kako bi pomogle ruskim trupama u ponovnom preuzimanju dijelova Kurske oblasti koju su držali Ukrajinci.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un je u ponedjeljak izjavio da su svi "oni koji su se borili za pravdu junaci i da su na čast domovini", prenijela je službena novinska agencija KCNA. Dodao je da će u glavnome gradu Pjongjangu uskoro biti podignut spomenik u znak sjećanja na njihove podvige.

Vladimir Putin je zahvalio Kim Jong Unu na "podvizima" njegovih vojnika.

Rusija i Sjeverna Koreja su u lipnju 2024. potpisale sporazum o strateškom partnerstvu kojim je predviđena "međusobna" vojna pomoć u slučaju napada na bilo koju od tih dviju zemalja.