SAD je uveo carine na čelik i aluminij, a Europska komisija odmah spremno odgovorila uzvratnim carinama, koje bi američki izvoz mogle udariti širokopojasno. "Europski malj" pogodio bi robu široke potrošnje iz SAD-a, mahom hranu i piće, a na golemoj listi proizvoda koji bi mogli biti ocarinjeni su i traperice, namještaj, motori (Harley-Davidson) i drugi brendovi, od kojih su neki zaštitni znak Amerike.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je trgovina između EU-a i SAD-a obujmom najveća na svijetu i da će ovo što se sada događa pogoditi obje strane Atlantika.

- SAD primjenjuje carinu od 25 posto na uvoz čelika i aluminija. Duboko žalimo zbog te mjere. Carine su porezi. Loše su za poduzeća, a još lošije za potrošače. Te carine remete lance opskrbe. Uvode nesigurnost u gospodarstvo. Radna mjesta su u opasnosti. Cijene će porasti. I u Europi i u SAD-u. EU mora djelovati kako bi zaštitio potrošače i poduzeća. Protumjere koje danas poduzimamo snažne su, ali razmjerne. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. Naše će se protumjere uvesti u dva koraka: počet ćemo 1. travnja, a potpuno će vrijediti od 13. travnja. U međuvremenu ćemo uvijek biti otvoreni za pregovore. Čvrsto vjerujemo da u svijetu prepunom geopolitičkih i gospodarskih nesigurnosti nije u našem zajedničkom interesu naša gospodarstva opterećivati carinama - poručila je von der Leyen.

Američki predsjednik Donald Trump najprije je carinama udario na robu iz Kine, koja je uzvratila djelomičnim tarifama na američku robu. Potom je najavio carine od 25 posto Kanadi i Meksiku pa ih odgodio. Nakon što je Kanada najavila da će uvesti carine na struju iz SAD-a, ljutit je poručio da će im uvesti one od 50 posto. Onda se ponovno predomislio. U međuvremenu, "baca oko" na Grenland, spominje rude i minerale, pa su carinski i trgovinski ratovi povremeno u prvom planu, iako uglavnom u sjeni stvarnih ratova, koji i globalno prijete. Uglavnom, ponovno je carinama srušio burze, koje su se upravo malo podigle reagirajući na napredak u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini.

Brojni analitičari smatraju da će Trump prije ili poslije morati priskočiti, zbog rastućeg nezadovoljstva domaćih potrošača i sve izglednije recesije u SAD-u. Iako carinama cilja na smanjenje uvoza i želi potaknuti domaću proizvodnju, u prvi mah cijenu plaćaju američki potrošači. Isto vrijedi i za EU, koji sada uvodi kontracarine. Cijene će i za europske potrošače rasti. No riječ je o dvije velike ekonomske sile s golemom trgovinskom razmjenom, od oko 1,6 bilijuna eura. Ovim je carinama, procjenjuje se, EU zahvaćen samo na razini od pet do sedam posto. Europljani k tomu manje troše američke robe no obratno, i lakše se taj uvoz kompenzira.

Pitanje je što sve to znači za Hrvatsku. Ako SAD uvede dodatne carine, stradao bi hrvatski izvoz, izravno u visini od dva do pet posto, i to prije svega kroz farmaceutsku, IT, ali i obrambenu industriju. Neizravni bi udar bio puno jači, preko izvoza u Europu, gdje su nam glavni trgovinski partneri Njemačka, Austrija i Italija. Hrvatska u SAD najviše izvozi lijekove, imunološke proizvode, transformatore, oružje, i druge proizvode visoke dodane vrijednosti, a ne sirovinu ili polugotove proizvode, kao što je to s nekim drugim zemljama. Osim izvoza roba, samo prošle godine prihodi od izvoza usluga iz Hrvatske u SAD iznosili su gotovo 700 milijuna eura. Najviše usluga izvezli smo iz sektora turizma, IT industrije i usluga savjetovanja.

Ekonomsko ratovanje pogađa sve uključene, smanjuje trgovinsku razmjenu, a podiže cijene. Zbog podizanja carina i ekonomskih barijera raste inflacija, a stradavaju potrošači. Očekuje se, dakle, novi inflatorni udar, što znači daljnji rast cijena i sve teži život. EU sada kreće i u veliku fiskalnu ekspanziju, najavljena su ulaganja u vojnu industriju, proračunska potrošnja će rasti, pa će i to djelovati proinflatorno. Sve skupa prelijevat će se i na malo hrvatsko tržište, a posljedice bi se mogle znatno osjetiti u turizmu. Hrvatska mora krenuti u veću proizvodnju, i to prije svega hrane.