Na europskom se samitu u četvrtak sve na kraju odvilo onako kako je i najavljivano. Čelnici svih država članica, osim Mađarske, ponovili su snažnu potporu Ukrajini i istaknuli potrebu da se ruska agresija mora okončati sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom.

“Od početka rata Europska unija i njezine države članice naglašavale su, zajedno s partnerima i saveznicima, potrebu da ga se zaustavi sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom na temelju načela Povelje UN-a i međunarodnog prava", kaže se u zaključcima, koje je prihvatilo 26 čelnika država članica - osim mađarskog Viktora Orbana.

Premalo i prekasno

Za Slovačku je nađeno rješenje u obliku najave traženja rješenja za njoj važno pitanje tranzita plina. "Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu i nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica", kaže se. U zaključcima se ponavljaju dosadašnja stajališta EU-a da se o Ukrajini ne može razgovarati bez nje, da o europskoj sigurnosti nema razgovora bez uključivanja Europe te da su transatlantska i globalna sigurnost, kao i sigurnost Ukrajine i Europe, međusobno povezane. Vijeće EU-a pozvano je da ubrzano radi na inicijativi za osiguranje dodatne vojne pomoći Ukrajini, pri čemu su članice spremne pridonositi sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u skladu sa svojim sposobnostima. "Sigurnosna jamstva treba poduzeti zajedno s Ukrajinom, kao i s istomišljenicima i NATO partnerima", ističu.

Nakon potpisivanja izjave europskih čelnika o podršci Ukrajini mađarski je premijer Viktor Orban ocijenio kako si EU ne može priuštiti financiranje vojnih napora Ukrajine jer financijska pomoć SAD-a više nije zajamčena. "Ako SAD odustane, kako bi tih 26 država imalo priliku odvesti ovaj rat do kraja? Čini se da sam stavio veto, ali za nekoliko tjedana oni će se vratiti i pokazat će se da nema novca za te ciljeve", tvrdi. Suradnja članica EU-a i njihovih saveznika iz NATO-a ključna je za međunarodnu sigurnost, za Ukrajinu i za jačanje naših zajedničkih napora u obrani, rekao je u petak predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, nakon videosastanka na kojem su on i predsjednica EK Ursula von der Leyen upoznali čelnike Velike Britanije, Turske, Kanade, Norveške i Islanda o stavovima Unije.

Ankica Mamić

Samit je očito donio očekivane odluke, no najave o europskom "skupu prekretnice" ipak nisu ostvarene. Prema riječima Ankice Mamić, stručnjakinje za odnose s javnošću, ono što se sa sigurnošću može reći jest: "Too little, too late" - premalo i prekasno. Ovdje se radi prije svega o politici EU-a prema SAD-u, kaže, gdje je Europska unija pristajala prešutno ili na temelju odluke pratiti američke politike kada se govorilo prije svega o sukobu u Ukrajini. I jače naoružavanje EU-a slijedi zbog te krize, jer je administracija SAD-a dramatično promijenila politiku spram toga, a Europa jednostavno nema spreman nikakav svoj odgovor, pojašnjava. "Zašto 'too late" - pa zato što se znalo da postoji velika šansa da Trump postane predsjednik SAD-a i da želi ići u promjene spram rata u Ukrajini", dodaje. "I tada je bilo vrijeme za ovakve sastanke i trebalo se dogovarati 'što i kako ćemo'. To je jednostavno bilo za očekivati, svima je bilo jasno što će se dogoditi. Američka administracija se dramatično promijenila i to donosi dramatičan zaokret, a Europa nije pripremila odgovor", naglašava.

Bez strategije

Kada je riječ o naoružavanju Europe, kaže, tu ćemo opet biti u problemu male zemlje koja će morati ispunjavati te neke nove standarde NATO-a, a vidjet ćemo i što će biti s NATO-om. Jer je Trump već u prvom mandatu pokazao kako neće "trpjeti" da SAD snosi toliki dio financiranja, podsjeća. Ankica Mamić ne vidi ni kako će se uskladiti Orbanovi stavovi sa stavovima gotovo svih ostalih u EU-u. Za to će, ponavlja, trebati vrijeme, kojega u ovom trenutku nema. Povećanje za obranu će automatski smanjiti neke druge budžete, vidjet ćemo hoće li to biti za znanost ili inovacije, u čemu Europa isto već kaska za SAD-om i Kinom. U svakom slučaju, situacija nije obećavajuća ni u jednom smislu, kaže Mamić, dodajući kako ne samo što nemamo realna jamstva da će te posljednje odluke EU-a donijeti nekakvu prekretnicu nego i imamo iskustva da neće.

Njoj se čini da Europa strašno zaostaje u tehnološkom smislu. Od 75 patenata za umjetnu inteligenciju Kina ih ima 67, SAD osam, a Europa je tu samo jednom među prvih pet, dodaje. "Europa bi se, po meni, trebala povezivati s mnogoljudnom Indijom, u EU-u nedostaje populacije. Budući da je mlada nacija, tehnološki je izuzetno uspješna, golemo tržište i za europske proizvođače izrazito zanimljiva. No to je pitanje dugoročnih strategija, a vidimo da EU nema ni kratkoročnu strategiju za rat na vlastitim granicama - kako bi onda imala dugoročnu", zaključuje Ankica Mamić.