Nakon što je Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala dvije rezolucije u povodu treće godišnjice rata u Ukrajini, a SAD se suzdržao od glasanja za izmijenjeni tekst dokumenta koji su prvotno sami predložili, iz Kijeva su se u utorak požalili kako su bili suočeni s novim i snažnim napadom ruskih dronova, zbog čega je i Poljska "preventivno" digla borbene zrakoplove.

Zapljena novca

Iako je američki predsjednik Donald Trump isključio Europu iz pregovora o ratu u Ukrajini, čemu je u utorak ponovno aplaudirala Rusija, Bruxelles bi mogao iskoristiti "tajno oružje" vrijedno čak 200 milijardi eura koje bi moglo promijeniti igru, objavio je u utorak Politico. Europske vlade mogle bi posegnuti za tzv. nuklearnom opcijom – zapljenom ruskih državnih sredstava koja su zamrznuta nakon što je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije tri godine.

Najveći dio tih sredstava – oko 200 milijardi eura – nalazi se u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu i već sada donosi značajne kamate. S druge strane, SAD drži tek oko pet milijardi dolara. Zapljena tih sredstava bila bi radikalan potez, koji bi gotovo sigurno Europi osigurao veći utjecaj u pregovorima, posebno nakon što je isključena iz nedavnih razgovora Washingtona i Kremlja u Rijadu.

Dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka okupljaju ovog tjedna u Južnoafričkoj Republici na summitu G20, europske vlade i dalje su podijeljene oko toga bi li odmrzavanje tih sredstava dokazalo Trumpu da Bruxelles još uvijek ima političku i ekonomsku snagu – ili bi im se taj potez mogao obiti o glavu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon posjeta Njemačkoj u ponedjeljak je otputovao u Washington i u Bijeloj kući Trumpu predstavio svoj plan za europsku sigurnost i obranu Ukrajine. Gost Bijele kuće u utorak je bio britanski premijer Keir Starmer, koji je pak htio predstaviti plan za slanje približno 30.000 europskih vojnika u Ukrajinu nakon eventualnog dogovora o prekidu vatre. Američki predsjednik sugerirao je da SAD neće pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.

U Hrvatskoj su se nakon rezolucija za Ukrajinu jučer bavili nešto trivijalnijim pitanjima, dobro poznatim odnosima unutar same izvršne vlasti koji su prethodili glasanju u UN-u.

- Vanjsku politiku Vlada tehnički provodi, ali je osmišljavaju Vlada i predsjednik. Tko se toga ne drži, nije na dobrom putu - rekao je u utorak predsjednik Zoran Milanović. Predsjednik je dan prije rekao da ga je Vlada obavijestila o svom stavu o rezoluciji o Ukrajini, ali ga o tome nije konzultirala, čime je prekršila Ustav RH koji određuje da su predsjednik i Vlada sukreatori vanjske politike.

Bez automatizma

Milanović je zaključio da je reakcija Vlade "dosta pristojno napisana", ali i da "implicitno sadrži priznanje da su dosad opstruirali".

- Dakle, nisu htjeli ništa. A ovo što je sad netko zamislio, to je lijepo, to je dobra namjera, ali nije dovoljno. Radi se o ogromnim pitanjima političke naravi i o njima se ne mogu konzultirati ljudi koje ja poštujem, ali su tehničke osobe. O tome se radi - rekao je Milanović novinarima u utorak.

- Amerika je bila naš zaštitnik do jučer. Što se promijenilo? Nešto se promijenilo. Ne treba se voditi za najglasnijim, najhisteričnijim u Europi. Treba biti solidaran i lojalan, ne raditi nikom iza leđa, ali da ćemo automatski dizati ruku za nešto što je osmislio neki odjel u EU-u, to ne dolazi u obzir. Kako će glasati hrvatski predsjednik u UN-u? Ja još nisam dobio ništa za mjesec dana. Još nismo dobili ništa. Radite to bez mene, ja to moram potpisati. Netko na kraju dana u New Yorku pred UN-om mora dići ruku u ime Hrvatske. To je osoba koja je na platnom spisku i koju su imenovali predsjednik i premijer. Mi pet godina nismo izabrali nikoga, taj posao rade ljudi koje premijer bira, to su ljudi koji njemu duguju odanost. Ako se premijer i ja oko nečeg ne slažemo, u tom slučaju hrvatski predstavnik glasa suzdržano. To samo tako može funkcionirati. Vlada vuče sve konce po pitanju članstva u EU-u i to će tako ostati. Ali mora biti neka ravnoteža. Ovo je dobar početak, ali nije dovoljno. Neke stvari za budućnost moramo dogovoriti. U ime Hrvatske ne može govoriti Ursula von der Leyen, Kaja Kallas. Činovnici. Najvišeg ranga, ali činovnici. Nije vanjska politika da ponavljaš ono što je rekla Ursula von der Leyen ili povjerenica za vanjsku sigurnost. To može svatko tako raditi. Oni govore iz pozicije vlastitih interesa ili interesa pojedinaca u svojoj državi, a ne kao predstavnici Hrvatske. Prvo ćemo se mi dogovoriti pa onda možemo dalje - poručio je Milanović.

- Bitno je da se Ukrajini da mogućnost da živi, da mladi prestanu ginuti. To je Europa priuštila Ukrajini zadnje tri godine. Sad je teško izaći iz toga i sačuvati obraz. Sve je počelo samo zato što netko nije htio reći jasno da Ukrajina neće biti članica NATO-a – zaključio je Milanović dodavši da ne želi imati šefa u Bruxellesu ili u Berlinu.